Je li baš točno da nijedna hrvatska vlada nije provela ono za što se Možemo! zalaže u 13 „hrabrih poteza“?
Koordinatori stranke Možemo! Sandra Benčić i Tomislav Tomašević predstavili su u nedjelju, poslužit ćemo se citatom iz poziva na konferenciju za medije, „hrabre poteze“ koje namjeravaju provesti nakon micanja HDZ-a s vlasti.
„To su potezi o kojima se priča dvadeset i više godina, a koje nijedna Vlada nije imala hrabrosti provesti, njima želimo eliminirati politike i nečinjenja koja kod građana izazivaju osjećaj nepravde, nejednakosti i nemoći naprema onih povlaštenih“, poručila je Benčić, prema izvještaju Hine.
„Riječ je o potezima koje smatramo da treba napraviti nakon parlamentarnih izbora, posebice da se smanje nejednakosti u društvu“, rekao je Tomašević i pozvao građane da im jave što je njima najvažnije pa će dodati i 14. „hrabri potez“.
No, je li baš točno da nijedna hrvatska vlada nije provela ono za što se Možemo! zalaže u 13 prezentiranih točaka?
Ovo su te točke:
1. Smijenit ćemo Turudića i uvesti obaveznu kaznu zatvora za kaznena djela korupcije.
2. Izgradit ćemo stanove za javni najam, među ostalim, i oporezivanjem ekstraprofita banaka i trgovačkih lanaca.
3. Zabranit ćemo oglašavanje kladionica i kasina, ograničiti im broj i odmaknuti ih od bolnica i škola.
4. Uvest ćemo građanski odgoj u sve škole.
5. Zaustavit ćemo svu bespravnu gradnju na obali i diljem Hrvatske, odmah.
6. Podržat ćemo domaće poljoprivrednike i osigurati zdravu hranu građanima tako da bolnice, vrtići i škole nabavljaju hranu od lokalnih proizvođača.
7. Pravo žena na besplatan i dostupan pobačaj stavit ćemo u Ustav.
8. Oslobodit ćemo građane dužničkog ropstva tako da zabranimo prodaju dugova agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, kao i lihvarske otplatne planove.
9. Omogućit ćemo pravo glasa mladima sa 16 godina.
10. Omogućit ćemo posvajanje djece istospolnim parovima.
11. Stat ćemo na kraj obijesnoj vožnji oštrim i dosljednim kažnjavanjem prekršitelja.
12. Kriminalci s dvostrukim državljanstvom više neće moći izbjegavati služenje kazne bijegom u BiH ili drugu državu.
13. Višestruko ćemo smanjiti prevelik broj općina i županija.
Već drugi dio prve prezentirane točke nije nešto što se nijedna vlada do sada nije usudila napraviti, kako tvrde u Možemo! Naime, kazna zatvora za (sva) kaznena djela korupcije postoji i sada u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske.
Na stranici Ministarstva pravosuđa i uprave piše sljedeće „iako nema jednoznačnog određenja o tome koja sve kaznena djela možemo nazivati koruptivnima, kao koruptivna kaznena djela najčešće označavamo sljedeća kaznena djela iz Kaznenog zakona: U glavi 24. pod nazivom: Kaznena djela protiv službene dužnosti, nalaze se sljedeća koruptivna kaznena djela:
- zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246.
- primanje i davanje mita u postupku stečaja iz članka 251.
- primanje mita u gospodarskom poslovanju iz članka 252.
- davanje mita u gospodarskom poslovanju iz članka 253.
- zlouporaba u postupku javne nabave iz članka 254.
- pranje novca iz članka 265.
U glavi 28. pod nazivom: Kaznena djela protiv službene dužnosti, nalaze se sljedeća koruptivna kaznena djela:
- zlouporaba položaja i ovlasti iz članka 291.
- nezakonito pogodovanje iz članka 292.
- primanje mita iz članka 293.
- davanje mita iz članka 294.
- trgovanje utjecajem iz članka 295.
- davanje mita za trgovanje utjecajem iz članka 296. i iznuđivanje iskaza iz čl. 297.
U glavi 31. pod nazivom: Kaznena djela protiv biračkog prava nalazi se sljedeće koruptivno kazneno djelo:
- podmićivanje zastupnika iz članka 339.“
Ali - ono što je vrlo važno istaknuti je to da je moguće da sud za neka od ovih koruptivnih kaznenih djela, ako presudi za njih minimalne kazne od šest mjeseci do godinu dana, zamijeni zatvor radom za opće dobro. U čl.55. u stavku 1. Kaznenog zakona stoji: „Sud može izrečenu novčanu kaznu u iznosu do tristo šezdeset dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine zamijeniti radom za opće dobro. Kad izrekne kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci, sud će je zamijeniti radom za opće dobro, osim ako se time ne može ostvariti svrha kažnjavanja“. A to je moguće, ako sudac tako presudi, za većinu tih djela - za navedena djela iz čl.246., 251., 253., 254., 265., 291., 292., 295., i 297.
Kada govorimo o drugom potezu koji je prezentirao Možemo! treba reći kako je istina da nijedna hrvatska vlada nije gradila stanove za javni najam, a za izvjesnim oporezivanjem „ekstraprofita“ bila je posegnula je vlada Andreja Plenkovića koncem 2022. godine Zakonom o dodatnom porezu na dobit. Prema tom zakonu, tvrtke koje su u 2022. godini ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, a dobit im je za 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka, u 2023. godinu su na tu iznadprosječnu dobit morali platiti dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto. Prema čl.3. „iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit, sukladno ovom Zakonu, bit će u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu“. No, svakako, ne za gradnju stanova za javni najam.
Nijedna dosadašnja vlada, također, nije zabranila oglašavanje kladionica i kasina. Jedino u Zakonu o igrama na sreću postoji u članku 67. zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim i elektroničkim medijima za mlade: „Oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i mladež, niti u tiskanom materijalu namijenjenom djeci i mladeži“.
Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavna aktivnost u višim razredima osnovne škole, najprije je uveden u nastavnoj godini 2016./2017. u Rijeci. Sada se provodi u riječkim srednjim školama. Od jeseni 2022. godine u pojedinim osnovnim i srednjim školama uveden je taj predmet i u Gradu Zagrebu. Od početka nastavne godine 2023./2024. građanski odgoj je uveden i u Križevcima u Osnovnoj školi Ljudevita Modeca i Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Dakle, građanski odgoj i obrazovanje uveden je tek u nekoliko škola.
Što se tiče „zabrane prodaja dugova agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, kao i lihvarskih otplatnih planova“, Plenkovićeva vlada jest ponešto olakšala položaj dužnika s tri zakona koja su stupila na snagu u prosincu 2023. godine, ali ono što predlaže Možemo! ipak nije učinila. To je Zakon o uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, kojim se propisuje obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri obveze te komunikacija s dužnikom (samo) jednom mjesečno. Još i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju i izmijenjeni Zakon o potrošačkom kreditiranju.
Spomenimo i deseti „hrabri potez“ Možemo! - omogućavanje posvajanje djece istospolnim parovima. Istina je da ono nije dosad izričito zakonski omogućeno. Ipak, Upravni sud u Zagrebu krajem travnja 2021. godine u slučaju Mladena Kožića i Ive Šegote presudio da oni ne smiju biti diskriminirani u postupku procjene za posvojenje zbog toga što su sklopili životno partnerstvo. Time su otvorena vrata da u Hrvatskoj (svi) životni partneri mogu postupku procjene za posvojenje. Tu je presudu u svibnju 2022. potvrdio i Visoki upravni sud, koji je odlučivao o žalbi Ministarstva obitelji, a ministarstvo se žalilo na odluku Upravnog suda koji je Mladenu Kožiću i Ivi Šegoti dao za pravo. Tu presudu možete pročitati na ovoj poveznici.
