Je li algoritam na X-u saveznik činjenica ili dezinformacija?

Opsežna analiza alata za prevenciju dezinformacija na društvenoj mreži X (Community Notes/Bilješke zajednice), pokazala je kako su profesionalne nezavisne organizacije za činjeničnu provjeru treći najčešći citirani izvor u sprječavanju širenja neistina i poluistina na ovoj platformi. Studiju je sredinom veljače objavila fondacija Maldita, a obuhvaća bazu podataka od preko milijun „Bilješki zajednice”. 

Načelo Bilješki zajednice ova je mreža uvela početkom 2021. godine, prvotno pod nazivom Birdwatch, a s namjerom da se profesionalni novinari koji se bave činjeničnom provjerom, odnosno fact-checkingom, zamjene sa samim korisnicima. Ukratko, kada korisnici X-a na toj mreži uoče objavu koja iznosi netočne informacije, mogu reagirati tako da na objavu napišu Bilješku zajednice navodeći dokaze koji pokazuju da je objava netočna ili manipulativna ili joj nedostaje kontekst. Međutim, ovakve će se Bilješke zajednice uz objavu pokazati ostalim korisnicima, odnosno javno objaviti, tek ukoliko dobiju određenu potporu od korisničkih profila s cijelog političkog spektra, zbog čega se, prema nekim analizama, zapravo javno prikaže tek 8,5 posto svih bilješki. Između ostaloga, X tvrdi i kako ovakav „sustav pomaže u sprječavanju jednostranog ocjenjivanja”. 

Studija pod nazivom „Brže, vjerodostojno i korisnije: Utjecaj fact-checkera na X-ove Bilješke zajednice” provjerila je 1.175.837 javno dostupnih bilješki arhiviranih tijekom cijele prošle godine. 

„Otkrića profesionalnih organizacija za provjeru točnosti rezultat su rigoroznog istraživanja i transparentnog uredničkog procesa. Oslanjaju se na više kvalitetnih izvora i vode se dosljednom metodologijom kako bi provjerili točnost tvrdnji koje istražuju. Ne čudi stoga što mnogi korisnici X-a smatraju fact-checkere zlatnim standardom kada prilažu izvore bilješki na objave”, naglašavaju istraživači koji su provjerili sve vidljive, ali i one objave koje algoritam ne prikazuje. 

Zaključak je kako 1 od 27 bilješki koje su korisnici predložili sadrži izvor od profesionalnih organizacija pod okriljem Europske mreže standarda za činjeničnu provjeru (EFCSN) ili Međunarodne mreže za činjeničnu provjeru (IFCN). Tek su izvori sa samog X-a i Wikipedije bili češći od izvora fact-checking organizacija.

Nadalje, istraživanje otkriva i kako bilješke koje sadrže poveznice na profesionalne provjere korisnici platforme X smatraju vjerodostojnijima zbog čega raste i vjerojatnost kako će bilješka biti vidljiva. 

Kako smo već istaknuli, samo 8,5 posto bilješki na objavama koje sadrže malinformacije postaje vidljivo, međutim taj se udio povećava na 12 posto kada bilješka navodi poveznicu prema nekoj profesionalnoj organizaciji za provjeru činjeničnosti. Istraživanje je pokazalo i kako se, u odnosu na ostale, bilješke koje citiraju rad fact-checkera brže objavljuju dok ih korisnici isto tako brže ocjenjuju korisnima. Konkretno, bilješke koje prilažu dokaze koje su prikupili profesionalni fact-chekeri postaju vidljive zajednici i 90 minuta prije nego što je to slučaj s ostalim bilješkama.

Unatoč tome što profesionalne organizacije za činjeničnu provjeru imaju bolje rezultate od ostalih, više od 85 posto bilješki koje sadrže dokaze fact-checkera, korisnicima ipak nisu vidljive. Razlog tome jest politika X-a da, prilikom prikazivanja bilješki, algoritam prilagođava „konsenzusu među (ideološki) različitim korisnicima” umjesto točnosti samih dokaza u bilješkama. Kao posljedica toga ograničava se širenje točnih informacija kao i doseg i vrednovanje rada samih fact-checkera.

Inzistiranje na „demokratičnoj točnosti” kojom se vodi X posljedično dovodi do paradoksalne situacije. Naime, istraživanje aktivnosti na X-u tijekom posljednjih izbora za Europski parlament utvrdilo je kako se Bilješke zajednice pojavljuju na manje od 15 posto objava kojima su se širile dezinformacije. 

„Među 20 najviralnijih lažnih objava koje digitalne platforme nisu moderirale, njih čak 18 objavljeno je na X gdje je svaka imala više od 1,5 milijuna pregleda”, upozoravaju istraživači. 

Količina sadržaja koji se svakodnevno objavljuje na društvenim mrežama prevelika je da bi profesionalni fact-checkeri mogli pratiti i provjeravati sve. Uloga korisnika stoga je bitna i korisna, kao i uloga bilješki zajednice kakve koristi X. Međutim, kako bi program uistinu bio efikasan u suzbijanju lažnih informacija nekoliko stvari, preporučuje se, treba mijenjati. Između ostaloga, Maldita tvrdi kako se bilješke trebaju brže pojavljivati ispod najopasnijih viralnih objava, kao i da platforme moraju iznaći rješenje da spriječe organizirane grupe, ili korisnike s više korisničkih računa da manipuliraju sustavom, ali i da je nužno uvesti pravilo prema kojem bi računi koji su više puta uhvaćeni u širenju dezinformacija za to snosili posljedice.