Dejan Kljajić iz redova stranke BM365 Idemo delati netočno tvrdi da je sljemenska žičara najjeftinija u Europi

Vrativši u opticaj zagrebačke politike temu žičare na Sljemenu koja je porezne obveznike metropole prema službenim podacima koštala oko 100 milijuna eura, zastupnik u Gradskoj skupštini iz redova stranke BM365 Idemo delati, Dejan Kljajić, iznio je na svom profilu na društvenim mrežama tvrdnju kako je sljemenska žičara najjeftinija u Europi (arhivirano ovdje). 

„Ta ista žičara koju je proklinjao (gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević op. a.) i koja je bila tada preskupa, milijunski preskupa, sada kad pogledate jedna je od najjeftinijih kada se pogleda koliko je koštala. Najjeftinija u Europi! Zato što je kupljena kreditom i odmah je plaćena i taj kredit se vraća po kamati koja je fiksna a kad uključite inflaciju koja je pogodila Europu da smo je plaćali godinu za godinu to bi bilo preskupo“, naveo je Kljajić.

Međutim, zaključke zastupnika stranke BM365 Idemo delati o koštanju sljemenske žičare demantiraju službeni podaci zagrebačke gradske uprave o toj investiciji. Prije svega je riječ o dokumentu pod nazivom „Nova žičara Sljeme, analiza cijene i povrativosti ulaganja“ koji je u rujnu 2019. godine, dakle znatno ranije nego li je Tomislav Tomašević došao na mjesto gradonačelnika, izradila tvrtka Fact savjetovanje po narudžbi gradske tvrtke Zagrebački električni tramvaj (ZET) koja je i investitor u žičaru (dostupno ovdje, arhivirano ovdje). Prema toj studiji, osnovni kriteriji za ocjenu isplativosti bilo koje žičare su cijene gondole i ulaznice za vožnju. Pogotovo je bitan potonji kriterij, jer ako žičara ne ostvaruje makar minimalne prihode od ulaznica teško da može biti isplativa, a kamoli, kako kaže Kljajić, najjeftinija. Žičara Sljeme, temeljem spomenute studije, građena je na prosječnoj cijeni gondole (ukupno ih je na Sljemenu 84) od 175.000 eura i zamišljenoj cijeni ulaznice od 6,68 eura za Zagrepčane i 13,26 eura za turiste. Iznose u eurima preračunali smo iz kuna kojima se barata u spomenutoj studiji temeljem tečaja 1:7,54. 

Potonje cijene ulaznica ZET je projicirao uzevši za osnovu cijene ulaznice za zagrebačku uspinjaču koja putnicima pruža 15 puta kraću vožnju od sljemenske žičare. S obzirom na postavljeni odnos cijene gondole i ulaznica, kao i na druge proračune bitne za isplativost projekta kao što je, primjerice, projicirani broj turističkih dolazaka u Zagreb, tvrtka Fact savjetovanje je izračunala da bi nova sljemenska žičara počela praviti profit nakon 36 godina rada. Budući je žičara proradila u veljači 2022. godine, ispada da bi počela proizvoditi dobit 2058. godine. S tim da je, prema istome izvoru, radni vijek žičare 40 godina. 

Da bi se profitabilnost žičare ostvarila prije spomenutog roka, cijene ulaznica, nakon što ih je Fact savjetovanje stavio u odnos s usporedivim cijenama prijevoza žičarama u Austriji, Turskoj i SAD-u, trebale bi se kretati oko deset eura i uz uvjet da se ispune procjene o broju vožnji iz studije. No, unatoč zacrtanim cijenama ulaznicama kako bi sljemenski projekt od 2058. godine počeo donositi profit, ZET na novoj žičari Zagrepčanima ne naplaćuje vožnju, a cijene za posjetitelje Zagreba su šest i deset eura u slučaju povratne karte. Drugim riječima, čak ni cijene karata za turiste nisu u skladu s projekcijama iz investicijske studije.

Kada su u pitanje cijene gondole, prema istome izvoru, u izgradnji žičare Učka u Primorsko-goranskoj županiji cijena gondole bila je oko 117.000 eura, pa već prema tom podatku koji navodi Fact savjetovanje, nova sljemenska žičara nije najjeftinija ni u Hrvatskoj, a kamoli u Europi kako tvrdi Dejan Kljajić. Spomenuta studija upozorava kako su kapaciteti prijevoza i druge performanse „Učke“ i „novog Sljemena“, odnosno sami koncepti njihove gradnje i korištenja, dosta različiti, ali pritom ostaje kod cijene gondole kao kriterija procjene isplativosti žičare.

Jedan od faktora koji novu sljemensku žičaru razlikuje od sličnih primjera u nas i u Europi je podzemno parkiralište s 350 parkirnih mjesta kao sastavni dio investicije i projekta, ali je i za parking žičare Fact savjetovanje izračunalo da će početi donositi profit iza 2058. godine zbog projicirane cijene parkinga ispod eura za sat parkiranja i očekivane prosječne popunjenosti.

Kada je u pitanju utjecaj kredita na isplativost nove sljemenske žičare, što je za Kljajića očito ključno, a za Fact savjetovanje nije niti uzgredan faktor, nije točan ni Kljajićev navod da je žičara odmah isplaćena iz kredita, a vraćaju se samo kamate i to ne, tvrdi spomenuti gradski zastupnik, „godinu za godinu“. Prema izvješću Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša metropole iz 2020. godine, također prije nego je Tomislav Tomašević došao na vlast, (dostupno ovdje, arhivirano ovdje), ZET se, kao investitor u novu sljemensku žičaru, zadužio kod četiri domaće poslovne banke za ukupni iznos od 71,2 milijuna eura uz fiksnu kamatnu stopu od 2,75 posto godišnje i kvartalnu otplatu na 15 godina tako da prva rata dospijeva 21.1.2021. godine, a posljednja 31.10.2035. godine.

Ukupan iznos kamata, prema istome izvoru, koji će ZET platiti bankama za spomenuti kredit je 16,3 milijuna eura, što znači da je od ukupnog iznosa zaduženja u gradnju i opremanje žičare usmjereno 54,9 milijuna eura. Iz spomenutog izvješća gradskog ureda proizlazi da ZET u većini razdoblja otplate kredita za novu sljemensku žičaru istodobno otplaćuje i glavnicu i kamate, tako da nije točna Kljajićeva tvrdnja da je „žičara odmah plaćena iz kredita, a otplaćuju se samo kamate i to ne godinu za godinu“. Uostalom, čak i da je ZET odmah, jednokratno platio glavnicu, što je teško zamisliti imajući u vidu financijsku situaciju u kojoj se ta tvrtka nalazila neposredno prije dizanja kredita za novu žičaru, svatko tko je dizao kredit za stan ili automobil dobro zna da banka „drži hipoteku“ sve dok se ne otplati zadnja rata kredita, pa makar se ta rata odnosila „samo“ na kamatu. 

Kljajićev istup ponovo je otvorio pitanje stvarne cijene nove sljemenske žičare. Prema podacima Fact savjetovanja, građevinski radovi na novoj žičari trebali su stajati 56,4 milijuna eura, za što je na natječaju angažirana tvrtka GIP Pionir i s kojom je ugovor potpisan 2018. godine, a nabava opreme 14,7 milijuna eura od tvrtke Doppelmayr Seilbahnen po ugovoru sklopljenom 2019. godine (vidi ovdje). No, ti su iznosi investicije nesporno probijeni. Gradski zastupnik Renato Petek (SDP), primjerice, izašao je krajem 2020. godine s podacima da na cijenu spomenutog ZET-ovog kredita treba, među ostalim, dodati plaćeni PDV na izvedene radove na teret proračuna grada Zagreba, pripremne radove na prilazima novoj žičari, uklanjanje stare žičare, dodatna plaćanja za nadzor opreme na žičari, narasle troškove radova i održavanja, što sve skupa, naveo je Petek, trošak nove žičare penje na 100 milijuna eura. Nakon što je više zastupnika u sazivu Gradske skupštine 2017.-2021. tražilo informacije o poskupljenju građevinskih radova na novoj žičari, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet metropole u prosincu 2020. godine dostavio je Gradskoj skupštini izvješće prema kojem je dio obavljenih radova na gradnji nove žičare poskupio i do 30 posto (dostupno ovdje, arhivirano ovdje). 

Pritom spomenuti gradski ured navodi da je povećane troškove gradnje žičare ZET dijelom ukalkulirao u traženi iznos kredita, a dijelom nadoknadio iz vlastitih prihoda. Potonje praktički znači da je spomenuta razlika nadoknađena iz gradskog proračuna jer se ZET obilato subvencionira iz gradske blagajne zbog netržišnih cijena karata koje naplaćuje u gradskom prijevozu. 

U svakom slučaju, otkako je Gradski ured za graditeljstvo priznao probijanje proračuna za gradnju žičare, praktički nitko ni se spori da je žičara umjesto 71,2 milijuna, koliko se za nju zadužio ZET, koštala najmanje 100 milijuna eura. Do takvog scenarija dovelo je opće poskupljenje građevinskih radova u razdoblju od 2018. do 2021. godine, pogotovo za vrijeme „koronakrize“.