Hrvatska može deratificati samo kompletnu Istanbulsku konvenciju i to dvotrećinskom većinom u Saboru

Šest godina nakon prihvaćanja Istanbulske konvencije u Hrvatskom saboru ova konvencija ponovno je jedno od pitanja o kojem se lome koplja, ovaj put u predizbornoj kampanji za 11. parlamentarni saziv. Raspravu je započeo predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava tijekom ožujka, a nastavili su je drugi izborni kandidati. Neki od njih žele deratifikaciju odnosno povlačenje Republike Hrvatske iz tog dokumenta Vijeća Europe, dok drugi traže odricanje od jednog njezinog članka koji se po njihovom mišljenju odnosi na "rodnu ideologiju".

"Možemo razgovarati o apsolutno svemu s aspekta zaštite prava žena, djece i svih drugih, ali za to nam definitivno ne trebaju Soroš i njegova ekipa, Istanbulska konvencija. Za to nam je dovoljan zdrav razum kojega u Hrvatskoj imamo, dakle, zaštititi žene definitivno - Istanbulska konvencija i sve te uvozne gluparije nipošto", kazao je Ivan Penava u Šibeniku 12. travnja.

I drugi politički prvaci desnice sličnog su mišljenja.

"Mi trebamo imati zakonodavstvo koje najstrože kažnjava nasilje prema bilo kome, posebno prema onome tko je fizički slabiji, a samim time prema ženama. To se ne rješava nikakvim konvencijama. To je pokazala ova Istanbulska konvencija. Zato sam i glasao u hrvatskom Saboru protiv nje. Nama Istanbulska konvencija nije potrebna. Jedno što ona nameće tu suludu rodnu ideologiju gdje se odvaja rod od spola. Imamo samo dva spola, muškarac i žena, to je sasvim jasno", izjavio je u izbornom programu RTL-a Mostov Nikola Grmoja 5. travnja.

U istom programu Sandra Benčić iz platforme Možemo je ponovila stajalište svoje političke platforme: "Istanbulska konvencija treba ostati na snazi, ali u njenom punom opsegu".

Jeste li za punu i dosljednu primjenu odredaba Istanbulske konvencije, upitali su 8. travnja na N1 televiziji HDZ-ovu Ninu Obuljen-Koržinek, SDP-ovu Biljanu Gaću koja je predstavljala koaliciju Rijeke pravde, te Branku Lozo iz Domovinskog pokreta, Mariju Selak-Raspudić iz Mosta i Morenu Lekan iz Možemo.

Predstavnice HDZ-a, SDP-a i Možemo izjavile su kako su za punu provedbu konvencije, Mostova izaslanica kaže da nisu za primjenu "svih odredbi", dok je Domovinski pokret protiv primjene konvencije.

Predsjednik Republike Zoran Milanović komentirao je 12. travnja u Slavonskom Brodu Istanbulsku konvenciju kao nebitnu.

"Ta Istanbulska konvencija je takva šuplja i prazna priča … U moje su vrijeme napravljeni mnogi zakonski pomaci u zaštiti manjina, seksualnih manjina, a uopće nismo smatrali da je to nužno ratificirati jer je – neprovediva", rekao je hrvatski predsjednik, dodavši kako je Penava „kao inteligentan političar nanjušio da bi na tome mogli profitirati, a nemaju pojma što piše tamo“. 

„Ni u SDP-u pojma nemaju”, izjavio je Milanović.

Istanbulsku konvenciju ratificirao je Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom (140 glasova "za") u lipnju 2018. godine da bi stupila na snagu 1. listopada iste godine. Izglasavanje u Saboru predstavljalo je i najveći raskol u HDZ-u tijekom mandata Andreja Plenkovića, kada je poslušnost otkazalo četrnaest zastupnika.

Prema odredbama same konvencije, navedenim u članku 80. - svaka država potpisnica može iz nje istupiti. 

U Hrvatskoj je za to potrebna nova dvotrećinska saborska većina - što raspravu o toj temi u trenutku kad nema na vidiku nikakve većine čini bizarnom. Točnije, u konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jasno je navedeno kako svaka zemlja potpisnica može izaći iz tog sporazuma, ali samo tako da odustane od cijelog njezina sadržaja. 

Iz Istanbulske konvencije, kako se naziva zbog grada u kojem je 2011. godine potpisana, izašla je jedino - Turska.

U konvenciji se navodi da "svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju putem obavijesti upućene glavnom tajniku Vijeća Europe" te da "takvo otkazivanje proizvodi učinak prvog dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana primitka obavijesti od strane glavnog tajnika".

U konvenciji također stoji kako se “nikakve rezerve ne mogu staviti u pogledu bilo koje odredbe osim iznimaka predviđenih u stavcima 2. i 3." članka 78. gdje se govori o naknadi štete žrtvama od strane države, važenja konvencija za osobe koje u određenoj državi imaju samo boravište te o roku zastare za naknadu štete. 

U trenutku ratifikacije Hrvatska je izrazila rezervu u odnosu na naknadu štete žrtvama. Iz samog dokumenta očito je kako Hrvatska ne može prestati primjenjivati pravila koja nisu po volji nekoj od vladajućih stranaka, što Domovinski pokret i Most pokušavaju postati, ne primjenjujući pravila koja se po njima odnose na "rodnu ideologiju". 

Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. Ivan Rimac slaže se s mišljenjem da je riječ o ideološkom pitanju, ali da se radi o "rodnoj ideologiji koja ne postoji jer se radi o fake dokumentaciji“. 

„Rodna ideologija je isto što i alternativne činjenice - postoje realne činjenice, a alternativne činjenice služe pojedinim ideolozima da zaobiđu znanstveni dokaz. Činjenice su jedino što uvijek stoji, a zaključak može biti neznanstven ili po znanstvenoj metodologiji. Znanost je prihvatila koncepciju roda, gdje se pojedinca pita prihvaća li on socijalne kategorije koje mu je nametnula biblijska i ostala tradicija ili ih ne prihvaća. To se u znanosti ne može ukinuti riječ je o tome kako ljudi sagledavaju svoju ulogu u društvu unatoč spolu koju imaju. Tu nije riječ o homoseksualnosti ili LGBTQ+ pravima nego o činjenici da žena može voziti kamion dok muškarac želi ići na rodiljski dopust - koji bi se trebao zvao roditeljski dopust. To je rodna uloga ili definicija roda, a protivnici toga to ne dopuštaju. To žele, između ostalih i oni koji kleče na trgovima“, objašnjava dr. Rimac za Lupu suštinu osporavanja Istanbulske konvencije.

"Spol je karakteristika koju imate, a rodna ideologija smještanje u društvo. Konvencija daje ženama njihova prava, ali ne dopušta da ih se time opterećuje. Političari poput Ivana Penave na isti način želi ukinute Srbe - ne fizički, nego kao politički faktor, kao etnički faktor", dodaje profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Hrvatska, prema predviđenoj proceduri, može jedino odustati od Istanbulske konvencije političkom voljom i odlukom dvije trećine parlamentarnih zastupnika.

To nam je potvrdio i dr. Branko Smerdel, jedan od istaknutijih hrvatskih stručnjaka za ustavno pravo te donedavni član Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora iz redova stručnjaka.

"Svaka se međunarodna konvencija može mijenjati ili se iz nje istupati po odredbama koji su u njoj predviđeni. S obzirom da je ratificirana dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru, na isti bi se način, dvotrećinskom većinom, trebala i deratificirati", rekao je za Lupu Smerdel, napominjući da prema njegovom mišljenju "konvencija ionako nije zaživjela".

Ukratko, Hrvatska može otkazati Istanbulsku konvenciju po propisanoj proceduri i uz suglasnost 101 saborskog zastupnika.