L
upa

Fotografija muškarca koji klanja u autobusu nije snimljena u Splitu

Piše: Ivor Fuka
Politika i društvo
17.1.2026.
Foto: Snimka zaslona/X

„Što radi ovaj čovijek jutros u Prometovom autobusu? U što se ovo pretvaramo? Slikano jutros pokraj Poljuda, Split“, stoji u objavi korisnika društvene mreže X uz fotografiju snimljenu u autobusu javnog prijevoza (arhivirano ovdje). Na fotografiji je prikazan muškarac kako u autobusu kraj vrata obavlja obred islamske molitve, odnosno jedan od pet propisanih namaza koje tijekom dana muslimani trebaju obaviti. 

Objava ima gotovo 23.000 pregleda i više od stotinu komentara, a dio korisnika uvjeren je da je fotografija zaista snimljena u Splitu zbog čega neki u komentarima koriste govor mržnje, ostavljaju ksenofobne poruke i pozivaju na nasilje. Kako bismo jasno ukazali na društvene posljedice koje izazivaju ovakve objave izdvojit ćemo samo neke od njih, bez uredničkih intervencija: „Ja mislio da vi još imate Torcidu! što čekaju?“; „Šutni ga u guzicu“; „Ovo si ti slikao? Sta ga nisi spuca nogom u glavu? Jeba ga ti ,svi bi nesto radili niko nista ne poduzima,  svi pisu po internetu.“; „Kad ste uveli serijat, jel to obavezno u eu ili ?!“; „U Džamahiriju se pretvarate ... iako niste to tražili, dobili ste.“; „Pitaj plenkija i njegovu kamarilu. Pošalji tu sliku na email vlade RH.“; „Ma marš .. sad ce i u autobusima krenuti s molitvama“; „Krenule provokacije i u lijepoj našoj…“; „Eh majko koja, zar nismo imali dosta Otomanovih koljača?“; „Stiže tiha okupacija.. prodali su vas gospodo i za to razumijem vašu opsjednutost slobodnim srpskim narodom“; „Šta se buniš to je vaše cvijeće..sa njima muslimanima ste se udružili da bi istrebili druge hrišćane“; „Izgleda da zlostavljanje normalnih ljudi na graničnim prijelazima ne štiti od islamskog fanatizma.“; „Najobičniji provokator, možemovci i puljci plaćaju.“; „Miljenik antifašista se moli za njih.....“; „Mungosi u svojim zemljama ovo ne rade. Samo na zapadu gdje na ovaj način zapišavaju teren ko cucki.“

(Snimka zaslona/X)

Međutim, fotografija nije snimljena ni „jutros“, ni u Splitu. Naime, ista fotografija dijelila se još u prosincu 2016. godine na tadašnjem Twitteru s tvrdnjom da je snimljena u beogradskom tramvaju (arhivirano ovdje). I ta je objava izazvala slične reakcije korisnika te društvene mreže. U isto vrijeme širi se i društvenim mrežama u Bugarskoj, uz navode da je nastala u zapadnom predgrađu Sofije.

Kroz godine se fotografija „pojavljivala“ u raznim europskim državama uz različite tvrdnje. Na jednom njemačkom blogu, u tekstu koji kritizira tamošnje socijaldemokrate, 2018. godine se tvrdilo da je prizor zabilježen u gradu Augsburgu. Kružila je i u Poljskoj, dok se 2020. godine u Rusiji u antimigrantskom tekstu tvrdilo da je fotografija snimljena u Parizu.

Nalazimo je i Ukrajini, a 2022. godine postala je viralna i u grčkom internetskom prostoru uz tvrdnje da je snimljena u Ateni, dok se u Facebook objavi bosanskohercegovačkog korisnika navodi da se radi o vozaču autobusa koji klanja u Istambulu "nakon što je putnike zatražio dozvolu za molitvu".

Najstariji trag ove fotografije seže u studeni 2016. godine kada se pojavljuje na jednom turskom forumu, bez opisa lokacije. Odmah nakon toga objavljena je i na više turskih i azerbajdžanskih stranica na Facebooku (primjerice ovdje i ovdje). U tim danima poslužila je i kao meme. 

Prizor muškarca koji klanja u javnom prijevozu tada je izazvao brojne polemike. Tako azerbajdžanski online portal Musavet donosi mišljenje vjerskog stručnjaka Kenana Rovshanoglua koji objašnjava da načelno musliman može obavljati namaz bilo gdje – „gdje je čisto, bezazleno i zakonito“.

„Naravno, najbolje mjesto za namaz je džamija (...) Međutim, oni koji ne mogu ići u džamiju, oni koji si to ne mogu priuštiti zbog posla, ako je džamija daleko ili ako nemaju fizičkih sredstava, mogu obavljati molitvu kod kuće, na poslu ili čak na ulici. Ali (…) nije dopušteno gaziti prava drugih ljudi ili stvarati prepreke, jer oduzimanje prava ljudima je teži grijeh od štovanja Boga. Iz tog razloga, oni koji se mole na ulici i na javnim mjestima ne bi smjeli stvarati probleme ljudima, a ako se mole na privatnom posjedu, trebali bi dobiti dopuštenje od vlasnika“, objasnio je Rovshanoglu u tekstu iz studenog 2016. godine koji je ilustriran upravo fotografijom za koju hrvatski korisnik tvrdi da je snimljena „jutros u Splitu“. 

Iako se sa sigurnošću ne može utvrditi kada je i gdje fotografija snimljena, neki detalji upućuju da je nastala u Istambulu, kako se u studenom 2016. godine kratko navodi i u izvještaju jednog od vodećih bugarskih news portala.

Također, na prozoru autobusa vidljiv je logotip Tezeller. Radi se o tvrtki Tezeller Karoseri Otomotiv iz turske Burse, koja je proizvodila karoserije za autobuse, a s radom je prestala 2014. godine. Vozila ove tvrtke našla su se i u voznom parku istambulskog gradskog prijevoza, što je vidljivo i na YouTube kanalu Public Transport of Istanbul gdje se može vidjeti kako su vrata autobusa i tipke kojima putnici signaliziraju vozaču namjeru izlaska iz vozila identična kao i na fotografiji muškarca koji moli. Prema dostupnim informacijama, među državama u koje je turska tvrtka izvozila svoja vozila ne navodi se Hrvatska, a ni među javnim nabavama, odnosno u voznom parku splitskog Prometa, nije moguće pronaći ovakvu vrstu autobusa. 

Zaključno, fotografija koju je podijelio hrvatski korisnik društvene mreže X nije snimljena u Splitu. Slučaj ilustrira uobičajeni obrazac širenja dezinformacija, u kojem se ista fotografija u različitim državama ponovno objavljuje uz netočne navode o mjestu i vremenu snimanja, izazivajući netrpeljivost i govor mržnje. 

Verificirani član EFCSN-a (Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti)


Verified EFCSN member (European Fact-Checking Standards Network)

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.