Što smo provjerili u studenom?
Jedan od fokusa Lupe u mjesecu studenome bile su dezinformacije koje su se pojavile oko incidenta u kojemu je maskirana skupina prekinula kulturnu manifestaciju srpske nacionalne manjine u Splitu i rastjerala sudionike. Pored toga, pisali smo i o lažnim vijestima, neodgovornom medijskom izvještavanju, viralnim videima, krivo shvaćenom satiričnom članku i navodnom puču koji pripremaju vlasti Europske unije. U našim tekstovima provjeravali smo izvore i objasnili kontekst svakog slučaja, pokazujući kako lako netočne informacije postaju viralne.
Kako neodgovorno izvještavanje medija i novinara, ali i javni nastupi političara, mogu dovesti do „usijanja“ društvene klime pokazuje slučaj službenog vozila gradonačelnika Mostara Marija Kordića koje je zapaljeno ispred njegove kuće. Odmah su se pojavile brojne interpretacije o motivima i počiniteljima, koje je zapravo inicirao sam Kordić, a potom je krenulo širenje govora mržnje protiv Bošnjaka, za koje se insinuira da su krivi za incident. Pokazalo se, međutim, da postoji „posve drugi razlog“ i počinitelj. Cijelu priču pročitajte na ovom linku.
Klub navijača Hajduka Torcida Split prošlog je mjeseca pozvao simpatizere na prosvjed zbog uhićenja sudionika incidenta u kojemu je prekinuto održavanje Dana srpske kulture u Splitu, a pri tom je korišten cijeli niz netočnih tvrdnji što smo analizirali u ovom tekstu.
Na društvenoj mreži X iz više se izvora dijelio video za koji se tvrdi da prikazuje nastup folklorne skupine koja je trebala nastupiti na Danima srpske kulture u Splitu. No, naša provjera pokazuje da ta snimka, inače nastala u manastiru Krka, uključuje ansambl i ženski zbor koji uopće nisu bili najavljeni za nastup u Splitu niti s njime imaju ikakve veze.
U priču oko incidenta u Splitu uključio se i saborski zastupnik stranke MOST Marin Miletić koji je tvrdio da Srpsko narodno vijeće u Hrvatskoj gradi 40 svojih kulturnih centara, a da Hrvati nemaju nijedan kulturni centar u Srbiji. Provjerili smo ove njegove navode i ispostavilo se da oni nisu točni, a u tekstu su opovrgnute i neke druge Miletićeve tvrdnje. Više pročitajte na ovoj poveznici.
Na jednom domaćem rubnom portalu pojavile su se tvrdnje da Europska komisija navodno provodi „puč“ kako bi preuzela vojne ovlasti država članica i nametnula europsku vojsku, uz citate nekoliko političara. U ovom tekstu analiziramo te tvrdnje, provjeravajući citate i činjenice - što zapravo europski propisi i izjave političara govore o obrambenoj suradnji unutar EU-a.
Tema prijepora na društvenim mrežama bio je i tekst iz njemačkog medija koji spominje „ustaševanju“ u Hrvatskoj, a što je odmah pokrenulo niz reakcija u kojima se tvrdilo da je autor zapravo „jugonovinar“, kao što su to i ostali glavni “krivci” za negativne kritike Hrvatske u stranim medijima. Naš tekst bavi se pitanjima identiteta autora originalnog članka i načinom na koji su informacije potom prenesene domaćim čitateljima.
Na društvenim mrežama „sherala“ se i snimka zaslona teksta o 24-godišnjem Zagrepčaninu koji je navodno u Arheološkom muzeju u Zagrebu razbio ploče s egipatskim hijeroglifima vjerujući da su to ćirilični natpisi. Objava je prikupila desetke tisuća pregleda, a veliki dio komentatora uvjeren je da se radi o istinitoj vijesti. Međutim, kako smo utvrdili, članak koji se dijeli stariji je satirični tekst objavljen prije više od desetljeća.
Viralni video iz Rusije, u kojem uniformirane osobe udaraju ženu u dizalu, postao je povod za niz pogrešnih tumačenja na platformi X, a AI chatbot Grok je ta tumačenja dodatno pojačao netočnim odgovorima. Naš članak detaljno opisuje koje je dezinformacije chatbot generirao i kako su one utjecale na raspravu o incidentu, te ih uspoređuje s onim što je stvarno poznato o videu.
Na društvenoj mreži X dijelila se fotografija usidrene jahte s imenom „Za dom spremni“ uz komentare u kojima se nagađa tko bi mogao biti njezin vlasnik. Provjerili smo autentičnost fotografije i objasnili okolnosti u kojima je ova objava postala viralna.
Na društvenoj mreži X pojavila se objava o 23. Zagreb Film Festivalu koja implicira da će se događaj baviti temama „ustaške Hrvatske 1941.“ i „ustaške Hrvatske 1991.“, uz fokus na srpske filmove. Pretražili smo programske informacije i „sporni“ intervju direktorice i producentice festivala kako bismo rasvijetlili taj navodni fokus i kontekst same objave. Više možete pročitati na ovoj poveznici.
