Stari novinski članci o velikim vrućinama nisu dokaz da se ništa nije promijenilo

Dugotrajni toplinski valovi, olujna nevremena, tuča i monsunske kiše kojima svjedočimo posljednjih godina - naročito ovog ljeta - svjedoče kako su se klimatski uvjeti u kojima živimo dramatično promijenili. Činjenica je kako je apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena 4. kolovoza 1981. godine u Pločama i iznosila je 42,8 °C. Ali, to su bile kratkotrajne vremenske epizode koje danas kao argument koriste oni koji smatraju kako klimatske promjene ne postoje. Primjerice, u javnom prostoru se može često naići na stare novinske tekstove gdje se izvješćuje o iznimno toplom vremenu u Zagrebu, poput članka iz 1970. godine (arhivirano ovdje) ili iz Glasa Podravine (arhivirano ovdje) iz 1971.godine.

Objavljivanje starih "vrućih" članaka postalo je trend - pa tako saznajemo kako je, na primjer, bilo toplo u Vinkovcima (arhivirano ovdje) ili kako je sve to ljetna normalnost (arhivirano ovdje). Ni društvene mreže ne zaostaju s pričama o starim vrućim vremenima (arhivirano ovdje).

Ipak, iz dostupnih meteo podataka razvidno je kako su ljetne temperature iznimno porasle i često premašuju 35 stupnjeva Celzija posljednjih desetljeća. Važan je podatak i da je povećana temperatura mora. 

Najpoznatiji hrvatski meteorolog Zoran Vakula za Lupu to ovako objašnjava: "Jedno je, kao u pjesmi: 'pamtiti samo sretne dane', a ponekad sasvim drugo analizirati bazu podataka sa svim podacima, ne samo onima koje pamtimo. Istina, vrućih je dana, pa i vrlo vrućih, gdjekad i ekstremnih - rekordnih, bilo i u prethodnim desetljećima. Uostalom, na popisu rekordnih vrijednosti najviše dnevne temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a, od kojih neke postoje još od 19. stoljeća još uvijek se mogu naći i podaci od sredine prošlog stoljeća, primjerice iz Karlovca, Ogulina, zagrebačkog Maksimira i s Griča, splitskog Marjana, Hvara ..."

Vakula ističe kako je klima ipak promijenjena. 

"No, znatno je više onih vrijednosti koje su izmjerene posljednja dva-tri desetljeća. Štoviše, u ovom stoljeću je znatno više ne samo pojedinačnih rekordnih dnevnih vrijednosti, nego i ekstremno toplih dugotrajnih razdoblja. Uostalom, srednja temperatura zraka posljednjih godina i desetljeća diljem Hrvatske je među najvišima u znanoj povijesti mjerenja. U internetskom Meteokutku HRT-a te na popularno-znanstvenim predavanjima kojegdje po Hrvatskoj i na promocijama izdanja Naklade Vakula već sam pisao o iznimnosti ove i prošle godine. Evo i najnovijih podataka - prvih šest mjeseci ove godine gotovo posvuda u Hrvatskoj je među tri najtoplije prve polovice godine od kad postoje službena mjerenja. Još više - posljednjih dvanaest mjeseci - od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. godine - rekordno je toplo u gotovo svim hrvatskim mjestima! I to ne samo u velikim gradovima, gdje se porast temperature zraka djelomično može opravdavati efektom staklenika i toplinskog otoka, nego i u manjim mjestima. I na Zavižanu, primjerice!", objašnjava Vakula.

Ovaj meteorolog napominje kako mu djeluje nemoguće da ljudi nisu odgovorni za zatopljenima kojima svjedočimo.

"U mojih gotovo trideset godina meteorološkog staža, odavno sam se prestao čuditi ekstremima kojekakve vrste, posebice toplini, sve češćoj i žešćoj vrućini te toplinskim valovima koji djeluju na zdravlje mnogih. Djeluje mi očitim da živimo u toplom dijelu života Zemlje, koja je do sada, s ljudima ili bez njih, samo zbog djelovanja Sunca proživljavala mnogobrojna toplija i hladnija razdoblja. Također mi djeluje nemogućim da mi ljudi nismo dodatno pojačali to zatopljenje svojim (ne)djelima - onečišćenjem, betoniziranjem, asfaltiranjem i koječime drugim negativnim prema prirodi", zaljučuje Zoran Vakula.

U Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) također potvrđuju da su toplinski valovi sve učestaliji.

"Toplinski valovi su se javljali i u prošlosti te nisu novost. Ono što se mijenja od 1991. godine do danas je broj dana koji zadovoljavaju kriterije za neku vrstu upozorenja od toplinskog vala. Tako smo u devedesetim godinama prošlog stoljeća imali manji broj takvih dana. Najmanje upozorenja zabilježeno je u ljeto 1997. godine, kada je u samo tri dana zadovoljen kriterij za upozorenje, svaki put u drugoj regiji zemlje. Godine 2003. toplinski val započeo je vrlo rano i trajao je cijelu drugu polovicu lipnja. Ponovo je zabilježen tijekom druge polovice srpnja i kolovoza, pri čemu je bio izraženiji uz Jadran i u njegovoj unutrašnjosti. Podaci pokazuju da u posljednja dva desetljeća broj dana s upozorenjima raste tijekom ljeta, a prilikom njihova javljanja često zahvaćaju cijelu Hrvatsku uz produljeno trajanje," naglašava Kornelija Špoler Čanić iz DHMZ-a.

Inače, DHMZ je o vremenskim prilikama napravio i animaciju na mreži X (dostupno ovdje), a dostupna je i publikacija za prethodna razdoblja (dostupno ovdje).

Klimatski stručnjak Marko Korošec sa Severe Weather Europe ovako objašnjava uzroke ekstremnih vrućina: "Heat Dome, toplinska kupola, značajka je koja dovodi do ovih ekstremnih vrućina. Obično je toplinska kupola glavno i najdominantnije obilježje ljetnih vremenskih obrazaca u Europi i Sjevernoj Americi. Izraz toplinska kupola čujemo kada se razviju ekstremno visoke i nenormalne temperature. Evo kako to funkcionira i zašto je važno razumjeti ga u širim razmjerima. Uzorak grebena s gornje razine ili topla zračna masa na višim nadmorskim visinama poznata je kao Upper High. Obično tvori toplinsku kupolu. Dakle, ovaj specifični izraz se koristi kada se radi o širokom području visokotlačnih parkova na velikom dijelu kontinenta. Ako je događaj posebno stabilan i ekstreman, obično ostaje tamo nekoliko dana ili tjedana. Toplinska kupola djeluje poput poklopca na loncu. Opsežna toplinska kupola hvata znatno topliju zračnu masu na svim razinama ispod, tonući njezine slojeve prema tlu. Zbog toga zračna masa postaje suha i značajno se zagrijava kako dolazi do najnižih nadmorskih visina".

Očito, povezanost opasnih vremenskih uvjeta - od toplinskih valova do oluja i snažnih padalina - više nije upitna. A izvjesno je i da tako nije bilo prije nekoliko desetljeća. Aktivisti Greenpeacea smatraju kako se radi o očitom primjeru klimatskih promjena te kako hrvatska vlada ne čini dovoljno u provedbi zelenih politika.

"Klimatske promjene osjećaju se diljem planeta, bilo u vidu intenzivnijih poplava, suša, oluja ili toplinskih valova kojima smo pogođeni u Hrvatskoj. Visokih temperatura bilo je kroz povijest, međutim toplinski valovi su sve češći, intenzivniji i traju sve dulje. Oni postaju trajnija realnost, a ne prolazna nedaća. Tako su i posljedice klimatskih promjena sve žešće i razornije, a jedan od glavnih uzroka treba tražiti u industriji fosilnih goriva. Prema posljednjem izvještaju humanitarne organizacije Christian Aid, ekstremni vremenski uvjeti prouzročili su više od 41 milijarde dolara štete u samo šest mjeseci od posljednjeg klimatskog foruma, COP-a. Poplave i toplinski valovi uzrokovani fosilnim gorivima prouzročili su nesreću milijunima ljudi, od kojih mnogi žive u zemljama koje imaju vrlo mali utjecaj na klimatske promjene, a trpe ogromnu štetu. Izvještaj međunarodne organizacije Stamp Out Poverty (Iskorijenimo siromaštvo), pod nazivom The Climate Damages Tax na kojem je surađivalo više međunarodnih organizacija posvećenih borbi protiv klimatskih promjena, ističe kako bogate nacije moraju početi plaćati pošteni udio u Fond za gubitke i štetu te se na taj način pobrinuti za financiranje potreba siromašnih zemalja," naglašavaju u Greenpeaceu Hrvatska.

Kažu kako su na globalnoj razini isticali da nam je potrebno usklađeno globalno vodstvo koje će industriju fosilnih goriva "prisiliti da prestane s bušenjem i počne plaćati za štetu koju uzrokuje" diljem svijeta. 

„Porez na klimatsku štetu bio bi moćan alat za oslobađanje stotina milijardi za one koji su najviše pogođeni klimatskom krizom, a istovremeno bi pomogao ubrzati prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije te tranziciju učiniti pravednijom. Fosilnim kompanijama koje se predstavljaju kao prijatelji okoliša, profit je ispred ljudi i planeta i to će tako biti i dalje ukoliko ih ne zaustavimo. Greenpeace je i u Hrvatskoj organizirao prošli mjesec aktivnost na vrhu nebodera povodom ekstremnih vrućina te pozvao Vladu da u borbi protiv klimatskih promjena prijeđe s riječi na djela. Da umjesto u nove fosilne projekte, sva nova ulaganja usmjeri u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, pogotovo energiju sunca za koju u Hrvatskoj imamo ogromne potencijale. U suprotnom će se ekonomska i ljudska cijena koju plaćamo zbog ekstremnih vremenskih uvjeta dramatično pogoršati", naglašava Greenpeaceova programska voditeljica Petra Andrić.

S time se slažu i Greenpeaceovi inozemni eksperti. Ian Duff, voditelj Greenpeace International kampanje Stop Drilling Start Paying koji tvrdi: "Milijuni su onih koji su preživjeli ekstremne vremenske uvjete tijekom prošlog mjeseca. Od Kine i Indije do Grčke i Italije, od Saudijske Arabije do Jamajke i SAD-a, poplave, požari i toplinski valovi uništili su domove, odnijeli živote i naštetili zdravlju ljudi, koštajući svijet više od 41 milijarde dolara štete u prvim mjesecima godine, prema nedavnom izvješću Christian Aida. To se događa dok Big Oil ostvaruje ogromne profite dok ljudi pate – navodno više od 2,8 milijardi USD svaki dan u posljednjih 50 godina."

“Dok se Italija suočava sa sve većim utjecajima ekstremnih vremenskih događaja, kao što su nedavne grmljavinske oluje i poplave na sjeverozapadu, velika naftna i plinska kompanija ENI nastavlja snažno ulagati u fosilna goriva. Zbog toga, u suradnji s dvanaest građana i ReCommonom, tužimo ENI kako bismo zaustavili daljnje uništavanje klime i smatrali ih odgovornima za njihov doprinos klimatskoj krizi i njezinim štetnim posljedicama,” poručuje Federico Spadini, voditelj klimatske kampanje Greenpeacea u Italiji.