Pod Lupom #50 – tjedni pregled
Pred vama je kratki pregled tema kojima smo se na Lupi bavili u tjednu iza nas. A dvije su teme dominirale medijskim prostorom i društvenim mrežama – slučaj časne sestre za koju se tvrdilo da ju je stranac musliman izbo nožem te antifašistički prosvjedi održani u četiri hrvatska grada. U oba slučaja širenja dezinformacija bili su uključeni i viđeniji političari, primjerice, splitski gradonačelnik Tomislav Šuta u prvom, ili ministar turizma Tonči Glavina i saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić u drugom slučaju.
Prosvjedni marševi u organizaciji inicijative „Ujedinjeni protiv fašizma“ prošlog su tjedna bili jedna od top medijskih tema, a na društvenim mrežama se širio cijeli niz dezinformacija i netočnosti vezanih za ovaj prosvjed. Međutim, netočne informacije mogle su se čuti i od najviših državnih dužnosnika. Tako je ministar turizma Tonči Glavina ustvrdio da su na marševima dominirale poruke i transparenti „Turisti nisu sigurni u Hrvatskoj“. Provjerili smo ove njegove navode i utvrdili da oni nemaju uporište u činjenicama.
Masovno su se istim povodom širile tvrdnje i kako je na prosvjedu u Zagrebu viđena četnička zastava. „Na antifašističkom prosvjedu u Zagrebu viđena zastava pod kojom su četnici klali Hrvate 1991. Gdje su Boysi?”, stoji u objavi jednog korisnika na društvenoj mreži X. I u ovom slučaju su političari također širili dezinformacije. Među njima je i Stipo Mlinarić saborski zastupnik iz Domovinskog pokreta koji je u eteru javne televizije poručio kako smo u Zagrebu vidjeli crnu zastavu s mrtvačkom glavom kakvu su imali četnici. No, radi se o stoljećima staroj piratskoj zastavi, konkretno u zagrebačkom slučaju, zastavi iz popularnog japanskog manga serijala „One Piece“ koja se evidentno razlikuje od četničke zastave te je posljednjih godina postala simbol pobune mladih iz Generacije Z, pa je tako viđana na prosvjedima diljem svijeta, od Indonezije preko Nepala do Francuske. VIše pročitajte na ovom linku.
Ipak, medijska tema tjedna svakako je bio slučaj časne sestre za koju se tvrdilo i još uvijek se tvrdi da je ubodena nožem od strane migranta ili stranog radnika. Objave na društvenim mrežama i u neprofesionalnim medijima danima su uzbunjivale javnost, iznoseći razne verzije događaja, od toga da je časnu sestru stranac pokušao ubosti više puta, preko toga da ju je napao zbog križa koji je nosila oko vrata, pa sve do tvrdnje da je napadač vikao „Alahu ekber“. Fotografija časne sestre u dresu hrvatske reprezentacije koja se širila javnim prostorom dodatno je doprinijela lavini dezinformacija koja se prelila i u neke strane medije, a dijelili su je i korisnici društvenih mreža s drugih jezičnih područja. Javno ju je iznosio i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta. Iako je Policijska uprava Zagrebačka izvijestila javnost da je riješila ovaj slučaj te da se časna sestra sama ozlijedila nožem koji je prethodno kupila u jednoj trgovini, mnogi nisu odustali od tvrdnji da je časnu sestru napao stranac musliman, te za zataškavanje optužuju hrvatske vlasti i policiju. Ovaj slučaj ukazuje na cijeli niz problema s kojima se Hrvatska, ali i druge zemlje suočavaju u tekućoj „eri dezinformacija“. U tekstu na ovoj poveznici analiziramo ovu kampanju nepovjerenja u državne institucije.
