Ne, broj Nepalaca u Hrvatskoj nije porastao s 429 na 35.600 u samo dvije godine

Krajem travnja korisnik društvene mreže X, bivšeg Twittera, objavio je post s netočnim i zavaravajućim informacijama o rastu broja državljana Nepala u Hrvatskoj.

„U 2022. godini u Hrvatskoj je bilo 429 registriranih Nepalaca. U 2024. taj se broj povećao na 35.600. U 2025. godini u prva dva mjeseca bilo je 8.200 novoregistriranih Nepalaca“, stoji u objavi izvorno napisanoj na engleskom jeziku, a koja ima više od 300 lajkova i 30 dijeljenja (arhivirano ovdje).

Iako iznesena statistika može zvučati alarmantno, činjenična provjera otkriva kako je tvrdnja netočna i obmanjujuća. Ove brojke, kako je prikazano u objavi, stvaraju dojam ekstremno nekontroliranog priljeva stranih radnika iz Nepala. Međutim, podaci Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske govore nešto sasvim drugo.

Kako bismo provjerili točnost tvrdnje o broju registriranih državljana Nepala u Hrvatskoj, poslali smo novinarski upit Ministarstvu unutarnjih poslova. Tražili smo informacije o broju Nepalaca u Hrvatskoj za 2022., 2024. i 2025. godinu.

„Obavještavamo Vas da je u 2022. godini izdano 12.222 dozvole za boravak i rad državljanima Nepala, dok je u 2024. godini izdano 36.635 dozvola za boravak i rad državljanima Nepala. Od 1. siječnja do 28. veljače 2025. godine izdana je 8.201 dozvola za boravak i rad državljanima Nepala“, stoji u odgovoru MUP-a.

Dakle, podaci koje korisnik X-a iznosi za 2024. godinu približni su pravoj brojci, a statistika za prva dva mjeseca ove godine potpuno je točna. Međutim, početna brojka za 2022. godinu koju je objavio u svom statusu kako bi podcrtao ekstremni rast broja doseljenih Nepalaca, nimalo ne odgovara službenim podacima. Umjesto 429 registrirana Nepalaca, kako se tvrdi na X-u, te je godine u Hrvatskoj bilo 12.222 državljana Nepala. Ugrubo, realna brojka je umanjena za gotovo 30 puta. 

Shodno tome broj registriranih Nepalaca od 2022. do 2024. godine nije narastao za 8200 posto, kako proizlazi iz objave, nego za 200 posto. 

Važno je istaknuti da se porast broja Nepalaca u Hrvatskoj događa kontinuirano i postepeno, što znači da nije riječ o nekoj izvanrednoj situaciji, poput masovnog dolaska zbog ratnih zbivanja, prirodnih nepogoda ili drugih kriza koje bi dovele do naglog "skoka" u broju doseljenika. Umjesto toga, riječ je o dugoročnom trendu, uglavnom potaknutom ekonomskim razlozima, odnosno potražnje za radnom snagom. 

Hrvatska se već godinama suočava s manjkom radne snage, osobito u sektorima poput građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i logistike. Sve više poslodavaca okreće se radnicima iz trećih zemalja, među kojima je i Nepal, jer domaće tržište ne može zadovoljiti potrebe.

Zapošljavanje stranih državljana u najvećem broju slučajeva odvija se u skladu sa zakonom, uz dozvole za boravak i rad koje izdaje MUP. Proces je zakonski uređen, a dozvole se, kako nam objašnjavaju u MUP-u, izdaju najčešće na godinu dana, s mogućnošću produljenja. Upitali smo ih i kako se odvija ta procedura.

„Sukladno izmjenama Zakona o strancima, dozvole za boravak i rad se mogu izdati na rok važenja do tri godine za zahtjeve za koje je potreban test tržišta rada odnosno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a pod uvjetom da je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme na tri godine ili na neodređeno vrijeme. Dakle, dužina trajanja dozvole za boravak i rad ovisi o duljini ugovora o radu koji je sklopljen između hrvatskog poslodavca i državljanina treće zemlje. Navedene izmjene o dužini trajanja dozvola za boravak i rad su propisane u cilju rasterećenja ne samo poslodavaca, već i tijela koja sudjeluju u postupku izdavanja dozvola za boravak i rad, odnosno prvenstveno Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i u cilju dugoročnijeg planiranja poslovanja tvrtki jer poslodavci imaju mogućnost na dulji period osigurati stranu radnu snagu kada im je potrebna. Iako se dozvola za boravak i rad izdaju na rad kod određenog poslodavca i za određeno zanimanje, državljani trećih zemalja za vrijeme važenja dozvola za boravak i rad, a nakon godine dana rada u Republici Hrvatskoj, imaju mogućnost promijeniti poslodavca u istom zanimanju, a bez ukidanja važeće dozvole, promijeniti zanimanje za istog poslodavca“, navode u MUP-u-

Tvrdnje poput one s početka ovog članka, koje manipuliraju statistikom i stvaraju dojam „invazije“ stranih radnika, često imaju jasan cilj - potaknuti neopravdani strah, a uz to mogu poslužiti i za širenje ksenofobije. Takve dezinformacije stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti i dodatno narušavaju društvenu ravnotežu, dok istovremeno štete ugledu stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku legalno i po pravilima. U ovom slučaju, tvrdnja o „429 Nepalaca“ u 2022. godini potpuno je neutemeljena i suprotna javno dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova. Cjelovita statistika koja po mjesecima prati izdavanje dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj dostupna je na ovoj poveznici. 

Zaključno, rast broja Nepalaca koji dolaze raditi u Hrvatsku neupitan je i vidljiv u statistici. Međutim, to nije nikakav tajanstveni ili eksplozivni migracijski val, nego odraz realnih potreba hrvatskog gospodarstva i nedostatka radne snage. Upravo zato je važno razlikovati stvarne podatke od viralnih dezinformacija koje, bez ikakvih temelja, mogu služiti stvaranju moralne panike i širenju netrpeljivosti prema strancima. Takav primjer su i učestale objave u kojima se tvrdi da Nepalaci prosječno imaju IQ 43, o čemu je Lupa pisala u više navrata (vidi ovdje i ovdje). 

Tekst je rezultat mentorskog procesa koji portal Lupa provodi sa studentima novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.