L
upa

Što smo provjerili u srpnju?

Piše: Ivor Fuka
Mediji
09.8.2025.
Foto: HINA/EPA/Harish Tyagi

Protekli mjesec naš fact-checking portal donio je cijeli niz zanimljivih tekstova. Zabilježili smo brojne dezinformacije u javnom prostoru, neke lažne vijesti, a donijeli smo i nekoliko važnih istraživanja. Pred vama je kratki pregled tema s kojima smo se bavili u srpnju. 

Sve je počelo 8. srpnja kada su korisnici društvene mreže X uočili da je chatbot Grok u svojim odgovorima na njihove upite počeo hvaliti vođu nacističke Njemačke Adolfa Hitlera, nazivati se „MechaHitler“ i iznositi antisemitske komentare. Ovakve objave su kasnije izbrisane, a platforma je poručila da su uspješno riješili problem zbog kojeg se to događalo. Lupa je stoga odlučila testirati Grok kako bismo utvrdili je li njegova trenutna verzija i dalje sklona neonacističkim ili „politički nekorektnim“ komentarima. 

Uz koncert Marka Perkovića Thompsona koji se početkom srpnja održao na zagrebačkom hipodromu pojavio se i niz objava na društvenim mrežama koje su donosile navodnu listu ljudi koji u inozemnim medijima "pišu protiv Hrvatske i Thompsona". Popis koji se viralno dijelio, donijeli su i neki mediji, a zapravo se radi o staroj dezinformaciji koja se na društvenim mrežama pojavila 2018. godine. Više pronađite na ovoj poveznici

Kada su počeli izraelski zračni napadi na Iran na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, masovno se dijelio videozapis koji pokazuje razrušenu zračnu luku. Brojni su korisnici te društvene mreže označile integriranog AI bota Grok, koji je dio platforme X, s pitanjem: „Je li ovo stvarno?“. Grokovi odgovori su varirali, malo tvrdeći da je video stvaran, a malo da vjerojatno nije. Točan odgovor je da je video nastao uz pomoć umjetne inteligencije. A kako tako generirane fotografije i videozapisi postaju sve realističniji, istraživači koji proučavaju sukobe i informacije kažu da je određenim motiviranim akterima postalo lakše širiti lažne tvrdnje, a svima ostalima sve teže razumjeti sukobe na temelju onoga što vide online. Priču pročitajte na ovom linku

Kako se primicao 19. srpanj tako se na društvenim mrežama sve više dijelio cijeli niz činjenično neutemeljenih tvrdnji, od one da je u Berlinu osnovana tajna služba Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), preko toga da WHO može proglasiti zdravstveno izvanredno stanje u bilo kojoj zemlji i da se brišu dosadašnje odredbe o ljudskim pravima, do tvrdnje da će članice Svjetske zdravstvene organizacije od danas biti „izložene globalističkoj agendi koja potkopava nacionalni suverenitet i demokratsku kontrolu“. Zašto je važan taj 19. srpanj i o čemu se zapravo radi doznajte na ovoj poveznici

Više puta smo na Lupi pisali o prevarama s društvenih mreža, koje imaju sličan modus opernandi – plate više oglasa na Facebooku, lažno se predstavljajući kao poznate tvrtke koje korisnicima sada nude svoje usluge po nestvarno niskoj cijeni ili čak potpuno besplatno, a sve s namjerom da žrtvama ukradu osobne podatke i informacije s kreditnih kartica. Prema Zakonu o digitalnim uslugama Facebook je obavezan ukloniti takve sadržaje. No, to često ne čini. Španjolski fact-checking portal sada je otkrio niz masovnih prevara na Facebooku, redom ih prijavio, a rezultat je da je 93 posto njih i dalje dostupno. 

„Narod srušio HAARP antene u Brazilu“, stoji uz video koji se prošli mjesec dijelio društvenim mrežama. Na snimci u trajanju od 24 sekunde vidi se grupa muškaraca kako uništava neko postrojenje. Radi se o staroj snimci, na kojoj nije zabilježeno rušenje HAARP antena, već jedna vrlo zanimljiva priča o Pokretu bezemljaša. Tekst donosi naš Ladislav Tomičić.

Online prostori našeg „digitalnog doba“ nude nebrojene mogućnosti za razmjenu ideja i informacija, ali imaju i svoju mračnu stranu. Stručna literatura već dugo upozorava na digitalne prostore kao plodno tlo za širenje dezinformacija. Digitalne tehnologije na razne su načine uključene u „omogućavanje, održavanje ili pogoršanje društvene nepravde“ diljem svijeta. A kako faktori poput kampanja lažnih vijesti i govora mržnje utječu na polarizaciju društva, pitanje je na koje su pokušali odgovoriti trojica stručnjaka na području informacijskih sustava i utjecaja digitalnih medija na društvo.

Brojni rubni portali često donose članke o navodnoj globalnoj agendi depopulacije, koju provode utjecajne elite. Radi se o vrlo popularnoj temi pa se takve priče prenose i na društvene mreže, a naša Dora Pavković donosi detaljnu činjeničnu provjeru takvih narativa o “globalističkoj agendi”.

U srpnju smo donijeli i govor glavnog operativnog direktora američkog portala Lead Stories, Maartena Schenka, koji je održao u Europskom parlamentu na temu regulacije i označavanja dezinformacija u digitalnom prostoru, a u kontekstu sve ugroženijih i narušenijih demokratskih vrijednosti i javnog diskursa. Njegov govor, koji ukazuje na ključnu ulogu fact-checkinga u borbi protiv dezinformacija i očuvanju demokracije, pročitajte ovdje

Navodi o planu elita da građanima zabrane korištenje gotovog novca u budućnosti, često se mogu pronaći na rubnim portalima i društvenim mrežama. Jednu takvu vijest donio je nedavno portal Logično pod naslovom "Zabranu gotovine u Francuskoj predlaže Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin". Je li uistinu u Francuskoj predložena zabrana korištenja gotovine i je li uopće Gérald Darmanin francuski ministar unutarnjih poslova provjerio je Lupin Ladislav Tomičić.

Proteklog mjeseca internetskim prostorom širila se snimka koncerta Hladnog piva iz 2004. godine, uz tvrdnje da radi o „neviđenoj snimci“ na kojoj se čuje i vidi pjevača Milu Kekina kako publiku pozdravlja ustaškim pozdravom - "za dom". Međutim, snimka nije neviđena, emitirala ju je više puta u svom programu Hrvatska radiotelevizija, a na snimci frontmen Hladnog piva ipak ne uzvikuje ustaški pozdrav. Cijeli tekst možete pročitati na ovom mjestu.

Verificirani član EFCSN-a (Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti)


Verified EFCSN member (European Fact-Checking Standards Network)

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.