Ne, UNICEF nije zaključio da su prava djece prekršena jer se ne mogu odati "nesputanoj konzumaciji pornografije"

Portal Epoha objavio je 12. studenog tekst pod naslovom "Fond UN-a za djecu UNICEF, pozvao je na veći pristup pornografiji za djecu“ (arhivirano ovdje). Isti sadržaj prenesen je i na Facebook stranici portala (arhivirano ovdje). U članku se navodi da je u izvješću "Digitalna dobna ograničenja i globalna internetska prava djece" navedeno da "kontrole pristupa pornografiji ograničavaju dječja prava". Također, tvrdi se kako u izvješću piše da "pornografski sadržaj ne bi štetio djeci, već bi ih razveselio". 

„Izvješće 'Digitalna dobna ograničenja i dječja globalna internetska prava', koje je pripremio UNICEF u travnju 2021., više nije izravno dostupno od UNICEF-a. U ovom 'znanstvenom radu' UNICEF-ovi stručnjaci propituju je li konzumiranje pornografije štetno za djecu. (...) Prije UNICEF-ovog rada, provedena je studija na razini cijele EU, koja je također korištena kao osnova za tvrdnje. Pod nazivom 'EU Kids Online 2020' ispitano je preko 25.000 djece iz 19 zemalja članica EU. Djecu od devet (!) do 16 godina pitali su reagiraju li sretno ili tužno na pornografiju na internetu. Zapravo, mnogi su se ljudi suzdržali od odgovora ili rekli da nisu ni tužni ni sretni. Iz toga je očito UNICEF zaključio da treba sniziti dobnu granicu za konzumiranje pornografije. (...) Zakonsko dobno ograničenje na internetu isključilo bi djecu iz nesputane konzumacije pornografije; ona više ne bi mogla slobodno saznavati o seksu, lezbijkama i homoseksualcima. Time se, zaključili su u dječjoj dobrotvornoj udruzi, krše prava djece", navodi se u članku portala EPOHA.

Unutar članka ostavljen je i link na sporno UNICEF-ovo "izvješće", koje je na internetu dostupno pod naslovom "Digital age assurance tools and children's rights online across the Globe" (arhivirano ovdje). 

Najprije valja reći da je sporni članak izvorno objavljen na njemačkom jeziku, na portalu Report 24 (arhivirano ovdje), pod naslovom „UN-Kinderhilfswerk 'UNICEF' forderte mehr Zugang für Kinder zu Pornografie" („UN-ov fond za djecu 'UNICEF' pozvao je na veći pristup djece pornografiji“). Članak istog sadržaja pod istim naslovom objavljen je i na češkom jeziku (arhivirano ovdje).

Nadalje treba istaknuti da dokument o kojem EPOHA piše nije UNICEF-ovo izvješće, nego je u pitanju takozvani dokument za raspravu („Discussion Paper“), publikacija temeljena na istraživanjima koja obrađuju naslovnu temu – „Digitalna dobna ograničenja i dječja globalna internetska prava“ - što je uz ime naručitelja označeno već na naslovnoj stranici publikacije. Dokumenti za raspravu izrađuju se s ciljem da se pri donošenju odluka ima uvid u sve teme relevantne za predmet odlučivanja.

U dijelu publikacije koja obrađuje problem online pornografije, odnosno razmatra široke implikacije metode zabrane pristupa pornografskim sadržajima putem provjere dobi korisnika, navodi se da "najpopularniji digitalni mediji za seksualnu edukaciju, koje posjećuju djeca širom svijeta, uključuju web stranice, aplikacije i vlogere na YouTubeu, od kojih je većina na engleskom jeziku i dolazi iz SAD-a". Dio tog sadržaja, napominje se u publikaciji, "u određenim kontekstima može biti klasificiran kao pornografija, a ako bi bio podložan ograničenju prema dobi, djeci bi mogao biti uskraćen pristup ključnim materijalima za seksualnu edukaciju".

„S pravnog stajališta, potrebno je iznimno pažljivo postupati kako bi se izbjeglo isključivanje djece iz informacija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju na internetu. Materijali za seksualnu edukaciju, uključujući resurse za LGBTQ edukaciju, u nekim kontekstima mogu biti kategorizirani kao pornografija“, navedeno je u publikaciji.

Dio dokumenta za raspravu posvećen je i opasnosti korištenja softvera za provjeru dobi pri ulasku korisnika na određene internet stranice, uključujući i one koje nude pornografski sadržaj. 

„Godine 2017. tadašnji posebni izvjestitelj UN-a za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, David Kaye, kritizirao je britanski Zakon o digitalnoj ekonomiji zbog uvođenja odredbi o provjeri dobi bez pravosudnog nadzora. Te odredbe omogućile bi vladi pristup informacijama o navikama pregledavanja i podacima građana, čime bi se kršilo međunarodno pravo. Alati za provjeru dobi mogu nositi različite razine rizika za identifikaciju korisnika kroz sigurnosne povrede, ovisno o mjerama zaštite koje su primijenjene. To bi javnost moglo izložiti rizicima ucjene ili ozbiljnim posljedicama za osobne odnose i mentalno zdravlje, kao što se dogodilo nakon hakerskog napada na Ashley Madison 2015. godine (o tom slučaju vidi ovdje). U nekim zemljama pristup pornografiji ili sadržaju vezanom uz LGBTQ zajednicu može rezultirati kriminalizacijom“, analizira se u publikaciji.

U dijelu teksta koji se tiče rizika i šteta povezanih s izlaganjem djece pornografiji navodi se sljedeće: "Postoji nekoliko različitih vrsta rizika i šteta, ali ne postoji konsenzus o tome koliko je pornografija štetna za djecu. Istaknuti zagovornici zabrane upozoravaju na istraživanja koja tvrde da je pristup pornografiji u ranoj dobi povezan s lošim mentalnim zdravljem, seksizmom i objektivizacijom, seksualnom agresijom i drugim negativnim ishodima. Dokazi sugeriraju da neka djeca mogu biti povrijeđena izlaganjem određenim vrstama pornografije barem u nekim slučajevima, ali priroda i opseg te štete variraju."

Na tom se mjestu u publikaciji navode i provedena istraživanja, koja se u spornom članku na portalu Epoha tumače kao UNICEF-ova tvrdnja da "pornografski sadržaj ne bi štetio djeci, već bi ih razveselio". U publikaciji doslovno piše: "Postoje oprečni podaci o tome koliko djece diljem svijeta ima pristup pornografiji putem interneta i koliko često. Neka istraživanja pokazuju da su dječaci skloniji ranijem i većem izlaganju pornografiji te češće nailaze na nasilne ili uvredljive slike poput silovanja, dok su djevojčice češće izložene prisilnom ili problematičnom sadržaju. Prema istraživanju EU Kids Online iz 2020. godine koje je obuhvatilo 19 europskih zemalja, većina djece koja su vidjela seksualne slike na internetu nije bila ni uznemirena ni sretna (raspon od 27% u Švicarskoj do 72% u Litvi); između 10% i 4% bilo je prilično ili vrlo uznemireno, dok je između 3% (u Estoniji) i 39% (u Španjolskoj) reklo da su se osjećali sretno nakon što su vidjeli takve slike." 

Niti na jednom mjestu se ne spominje da "pornografski sadržaj ne bi štetio djeci, već bi ih razveselio".

Kod pitanja jesu li ograničenja prema dobi opravdana, istaknuto je da su "dokazi nedosljedni" i da "trenutno ne postoji univerzalan dogovor o prirodi i opsegu štete koju djeci može prouzročiti gledanje sadržaja klasificiranog kao pornografija". 

„Donositelji politika u nekoliko zemalja zaključili su da djeca ne bi trebala imati pristup komercijalnim pornografskim web stranicama namijenjenima korisnicima starijima od 18 godina. Dizajniranje detaljnijeg sustava ocjenjivanja prema dobi bilo bi dodatno izazovno jer bi zahtijevalo jasniju definiciju pornografije, kao i klasifikacije unutar te definicije koje bi bile prikladne za različite dobne skupine. U ovom bi kontekstu važno bilo uzeti u obzir razlike u razini zrelosti i kapacitetima djece unutar istih dobnih skupina“, stoji u publikaciji.

Problematizirajući učinkovitost alata za provjeru dobi pri ulasku na neke web adrese, naveden je primjer Australije. Tamo je Odbor Zastupničkog doma priznao da sustav provjere dobi nije primjenjiv na stranice iz inozemstva, na rezultate pretraživanja na Googleu ili društvene mreže. Prihvaćeno je da će "mladi vjerojatno pronaći načine zaobilaženja sustava", ali smatralo se da bi sustav ipak mogao smanjiti štetu, zbog čega je vrijedan implementacije, čak i ako nije savršen. 

„Australska povjerenica za e-sigurnost naglašava da provjera dobi nikada neće biti jedina ili glavna zaštita između pornografije i naše djece. Preporučuje da roditelji budu najbolja zaštita za svoju djecu, zajedno sa sustavom obrazovanja i usvajanjem načela sigurnosti pri dizajnu platformi“, ističe se u publikaciji.

U svojevrsnom zaključku, u UNICEF-ovoj publikaciji navodi se da alati za provjeru dobi vjerojatno mogu spriječiti djecu da pristupaju pornografiji s komercijalnih stranica, ali malo je vjerojatno da bi spriječili djecu da u potpunosti dođu do pornografije.

„Ako je cilj spriječiti djecu da gledaju bilo koji oblik pornografije online, nije jasno bi li zabrana pristupa komercijalnim stranicama putem provjere dobi bila uspješna strategija. Na osnovnoj razini, alati za provjeru dobi mogli bi biti prikladniji za osiguravanje da mlađa djeca ne mogu pristupiti komercijalnim stranicama namijenjenim odraslima, uz ublažavanje šire zabrinutosti za privatnost. To bi se moglo postići provjerom je li dijete u dobnom rasponu od 14 do 18 godina, što bi moglo biti učinkovito u isključivanju mlađe djece. Ipak, moguće je da bi to potaknulo djecu da traže pornografiju na drugim mjestima, poput društvenih mreža, te da je dijele s prijateljima putem aplikacija za razmjenu poruka, umjesto da ih spriječi da joj uopće pristupe“, zaključuje se.

Iz svega navedenog jasno je da se iz sadržaja raspravnog dokumenta kojeg problematizira portal EPOHA-a ne može zaključiti da je riječ o pozivu "na veći pristup pornografiji za djecu", niti je "UNICEF zaključio da treba sniziti dobnu granicu za konzumiranje pornografije". U tekstu dokumenta, također, ne stoji da "pornografski sadržaj ne bi štetio djeci, već bi ih razveselio" i ne, UNICEF nije zaključio da su prava djece prekršena jer se na internetu ne mogu odati "nesputanoj konzumaciji pornografije".