L
upa

Viralna objava koja koristi događaje u Francuskoj i Poljskoj za širenje antimigrantskog narativa je obmanjujuća

Piše: Ivor Fuka
Politika i društvo
22.6.2026.
Foto: Snimka zaslona/YouTube

„50.000 Poljaka okupilo se na glavnom trgu u krakovskoj Staroj gradskoj jezgri prošlog tjedna kako bi proslavili ulazak njihove momčadi Wisła Kraków u prvu ligu. Očistili su trg prije nego što su otišli kući, ne ostavivši za sobom nikakvo smeće. 0 uhićenja, 0 nasilja, 0 pljački“, status je koji je na Facebooku objavio poznati kanal na društvenim mrežama Visegrad24 zadnjeg dana svibnja (arhivirano ovdje).

Uz status na Facebooku objavljen je kolaž dvije fotografije. Na prvoj se vidi skupina ljudi i automobil koji gori uz dodani tekst „nogometni navijači u Francuskoj“, dok druga prikazuje ljudima potpuno ispunjeni krakovski središnji trg te je dopisano „nogometni navijači u Poljskoj“. Taj je status prikupio preko 5.000 lajkova i više od 300 dijeljenja.

Isti kanal na mreži X (arhivirano ovdje) uz citirani status, nije podijelio ovaj kolaž fotografija, nego kratki video koji prikazuje krakovski trg prepun ljudi koji skaču i pjevaju, dok se u pozadini vide upaljena policijska rotacijska svjetla te nekoliko zapaljenih baklji. Ta objava ima 1,5 milijuna pregleda, 44.000 lajkova i preko 7.000 dijeljenja.

(Snimka zaslona/Facebook)

Objava se dijeli i na ovim prostorima, pa je tako jedan korisnik objavljuje uz poruku: „Za razliku od Pariza prepunog migranata koji su uništili centar glavnog grada Francuske, migranata u Poljskoj nema“ (arhivirano ovdje). I neki portali nekritički su prenijeli ove navode uz naslove „šokirali su cijeli svijet“ i „svi pričaju o ovim navijačima“ (primjerice, vidi ovdje ili ovdje).

Ove objave referiraju se na nerede koji su izbili u Parizu nakon što je nogometni klub Paris Saint-Germain 30. svibnja osvojio Ligu prvaka pobijedivši u finalu odigranom u Budimpešti engleski Arsenal.

Istu noć u Parizu, ali i u više drugih francuskih gradova, navijači pariškog kluba izašli su na ulice kako bi proslavili pobjedu svoj kluba. Na više lokacija proslava se pretvorila u nerede - izazivanje požara, napadi na policajce, razbijanje izloga trgovina i krađa - zbog čega je policija uhitila 780 osoba, od čega 480 na području Pariza, dok je 57 policajaca ozlijeđeno. Francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez na tiskovnoj konferenciji tim je povodom rekao kako se glavnina proslava odvijala mirno te da se većina incidenata dogodila u četvrti Champs Elysées u središtu grada i u okolici PSG-ovog stadiona Park prinčeva u zapadnom dijelu Pariza gdje je više od 40.000 ljudi na velikim ekranima gledalo kako klub osvaja drugi uzastopni naslov prvaka Europe.

Šest dana ranije, 24. svibnja, nogometni klub Wisła iz poljskog Krakova, odigrala je utakmicu posljednjeg kola druge poljske lige te pobijedila Pogon iz Siedlca te se s devet bodova prednosti nad drugoplasiranim klubom kvalificirala u Ekstraklasu, prvu poljsku ligu, nakon četiri godine izbivanja iz najvišeg ranga poljskog nogometa.

Istu večer navijači Wisłe u velikom su se broju okupili na središnjem gradskom trgu gdje su im se pridružili i nogometaši Wisłe. Lokalni mediji izvještavali su da je u proslavi sudjelovalo 50.000 ljudi, da su na trgu paljene baklje, unatoč ranijim apelima kluba da se suzdrže od upotrebe pirotehnike, dok su neki navijači s krovova stambenih zgrada priredili vatromete. Napominju i da je cijeli događaj osiguravala jaka policijska prisutnost.

Je li uistinu slavlje prošlo bez uhićenja, nasilja i pljački, kako se tvrdi u objavama na društvenim mrežama, portal Lupa provjerio je s krakovskom policijom. Na naš upit iz policije su nam potvrdili kako proslava ulaska Wisłe u Ekstraklasu ipak nije prošla bez incidenata.

U odgovoru koji smo dobili stoji da je policija u središtu Krakova tu večer imala četiri intervencije.  

„Intervenirali smo prema skupini muškaraca koja je pokušala provaliti u zatvorenu trgovinu. Vlasnik trgovine i zaštitari nisu željeli podnijeti prijavu, pa je intervencija završena na licu mjesta“, stoji na početku odgovora na Lupin upit koji potpisuje Piotr Szpiech, glasnogovornik Gradske policijske uprave u Krakovu.

Nadalje iz policije opisuju i intervenciju u noćnom klubu gdje je više osoba paleći baklje oštetilo nadstrešnicu obližnjeg lokala. Ni u ovom slučaju nije podnesena prijave jer se voditelj lokala s počiniteljima dogovorio oko naknade štete.

Policija je privela i dvojicu muškaraca koji su se na ulici naguravali i remetili javni red i mir. Szpiech navodi kako je jedan od njih kažnjen novčanom kaznom, dok se protiv drugog u policijskoj postaji vode istražne radnje. Krakovska policija vodi i postupak protiv još jedne osobe zbog neopreznog rukovanja pirotehničkim sredstvima. 

„Prijavljen nam je i slučaj 11-godišnje djevojčice koja je navodno pogođena bakljom u glavu. U tom slučaju vodi se postupak prema čl. 157, stavak 2, Kaznenog zakona, zbog nanošenja lakše tjelesne ozljede“, sumira glasnogovornik Gradske policijske uprave u Krakovu, dodajući kako je navijačko slavlje na gradskom trgu osiguravalo nekoliko stotina policajaca koji su brinuli o sigurnosti sudionika i prolaznika. 

Dakle, iako je broj incidenata i policijskih postupanja u Krakovu, u čijem metropolitanskom području živi gotovo 1,5 milijuna stanovnika, bio daleko manji od broja incidenata prilikom proslave u Parizu u čijem metropolitanskom području živi 13,2 milijuna ljudi, ipak nije točno da incidenata u Krakovu nije bilo

Proslavu u Krakovu s onom u Parizu uspoređivali su i neki poljski mediji ističući kako bi poljski navijači mogli biti primjer pariškima te navodeći da u Krakovu nije bilo većih incidenata, uz citiranje komentara korisnika društvenih mreža poput onog u kojem se kaže „nema pljačke, nema paljenja automobila, nema nereda, navijači PSG-a, imajte na umu“.

U statusu koji se širi društvenim mrežama tvrdi se i da su navijači „očistili trg prije nego što su otišli kući, ne ostavivši za sobom nikakav otpad“. Međutim, niti to nije točno. Kako piše kr24.pl, lokalni informativni portal iz Krakova, na trgu je nakon proslave ostavljena velika količina smeća. 

„Nakon proslave trg je bio u užasnom stanju. Prazne boce i potrošene baklje bile su razbacane posvuda. Nije izgledalo dobro“, izvijestio je ovaj portal objavivši i fotografiju na kojoj se na središnjem trgu vidi razbacano smeće te objašnjavajući da su do jutra komunalne službe sve počistile. Na Facebooku je objavljen i video trga uz opis: „ovako je izgledao glavni trg nakon jučerašnje proslave Visle. Tko će ga očistiti?“

Isti medij također spominje komentare korisnika društvenih mreža i turista, izdvajajući onaj u kojem se kaže „ovo je krakovski trg nakon što su deseci tisuća bijelih Poljaka sinoć slavili. Ništa nije oštećeno, ukradeno, zapaljeno ili silovano“. No, u tekstu portal kr24.pl zaključuje kako „to nije sasvim točno jer je bilo nekih incidenata“, posebno apostrofirajući slučaj ozlijeđene 11-godišnje djevojčice i nekoliko privedenih osoba.

Izvor dezinformacije iznesene u viralnom statusu, kanal Visegrad24 koji ima izuzetno veliki doseg na društvenim mrežama, od svog pokretanja učestalo širi neprovjerene ili manipulativno kontekstualizirane informacije, često usmjerene protiv migranata i rasno označenih skupina. Ovaj profil povezan je s ultrakonzervativnim savezom koji ima svoju mrežu u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, a sadašnja poljska vlada je 2024. godine priznala da je bivši poljski premijer Mateusz Morawiecki iz konzervativne stranke Pravo i Pravda (PiS) financirao Visegrad24 s 350.000 eura javnih sredstava. Kada je poljska javnost saznala za ovo financiranje mimo ikakvog natječaja, već izravnom pogodbom, oglasio se i ured Morawieckog objašnjavajući da se ovim sredstvima financira stvaranje web stranice na engleskom jeziku koja će biti posvećena kulturi, povijesti i politici zemalja srednje i istočne Europe, posebno zemalja Višegradske skupine, ali i Zapadnog Balkana. Iz tadašnje vlade su naglasili kako će Visegrad24 promovirati i Inicijativu triju mora. Ta je inicijativa osnovana 2015. godine na prijedlog Hrvatske i Poljske, a na čelu Inicijative našla se Hrvatska.

I sami administratori kanala Visegrad24 napisali su svojevremeno da su „grupa prijatelja zainteresiranih za Višegradsku skupinu i Inicijativu triju mora“.

Trenutna poljska vlada Visegrad24 opisala je kao „ekstremistički, antieuropski, antiukrajinski i pro-Orbánov“ kanal. Prema rangiranju profila s društvene mreže X čije objave najčešće sadrže bilješke zajednice kojima se označavaju netočne, obmanjujuće ili nedovoljno kontekstualizirane tvrdnje, račun Visegrad24 na 32. je mjestu, a njegove objave imaju 202 bilješke zajednice.

O brojnim slučajevima dezinformacija i manipulacija koje je objavljivao ovaj kanal već godinama pišu razni svjetski fact-checking mediji. Primjerice, Visegrad24 objavio je dezinformaciju da je Leonardo DiCaprio donirao Ukrajini 10 milijuna dolara, ili da je bivši povjerenik EU-a Thierry Breton rekao da EU ima mehanizme za sprječavanje moguće pobjede AfD-a na izborima i da su to već učinili u Rumunjskoj.

Svojevremeno je kanal objavio viralnu snimku tvrdeći da se na njoj vidi kako Ukrajinci pjevaju i slave uspješan ukrajinski napad na Krimski most, a zapravo se radilo o videu na kojem navijači engleskog nogometnog kluba Wigan Athletic skandiraju nogometašu svog kluba. Pisali su i kako je govor nobelovke Nadie Murad otkazan u Kanadi zbog zabrinutosti da bi njezina priča mogla promovirati islamofobiju, što je demantirala i sama Nadia Murad. Brojni su primjeri dezinformacija i misinformacija koje je objavljivao kanal Visegrad24 (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10).

Više istraživačkih tekstova i analiza o pozadini kanala Visegrad24 i njegovim metodama možete pročitati ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Osvrnimo se i na tvrdnju kako „za razliku od Pariza prepunog migranata koji su uništili centar glavnog grada Francuske, migranata u Poljskoj nema“. Naime, termin „migranti“ definira osobe koje napuštaju svoju zemlju porijekla radi pronalaska posla i poboljšanja životnih uvjeta, a netočno je da ih u Poljskoj nema. Prema najnovijim službenim statistikama iz ovog mjeseca, u Poljskoj legalno radi oko 1,14 milijuna stranaca, što je 7,2 posto više nego godinu ranije, a ukupno u Poljskoj živi više od dva milijuna stranaca, od čega je najveći broj Ukrajinaca, dok najveći rast u postocima u odnosu na prošlu godinu bilježe Kolumbijci i Indijci. Kako navodi neprofitna zaklada Notes from Poland imigranti sada čine gotovo sedam posto svih radnika u Poljskoj, zaključujući da je zemlja „doživjela imigraciju u razmjerima koji su bez presedana u njezinoj povijesti i među najvećima su u Europi“ s obzirom da je šest godina zaredom (2017. - 2022.) izdala više prvih dozvola boravka imigrantima izvan Europske unije nego bilo koja druga država članica, a te su brojke dodatno povećane masovnim dolaskom izbjeglica iz susjedne Ukrajine nakon ruske invazije 2022. godine.

Inače, nogomet je u Poljskoj izrazito popularan sport, a dio navijačkih skupina već je godinama prepoznat u europskom kontekstu po pojavi huliganizma i nasilja. Istraživanja pokazuju da se dio huliganskih aktivnosti sve češće povezuje sa strukturama organiziranog kriminala koje koriste naprednije metode izbjegavanja policijskog nadzora i otežavanja istraga, što upućuje na određeni stupanj profesionalizacije i kompleksnosti tog fenomena. Paralelno s time, analize ukazuju da su rivalstva i nasilni obrasci ponašanja između pojedinih skupina duboko ukorijenjeni i društveno reproducirani, zbog čega huliganizam i dalje ostaje prisutan sigurnosni i društveni izazov u poljskom nogometu. Neke znanstvene radove poljskih autora na ovu temu možete pročitati ovdje i ovdje.

Zaključno, viralne objave na društvenim mrežama u kojima se tvrdi da je proslava u Krakovu prošla bez incidenata te da su okupljeni počistili smeće za sobom, nisu utemeljene na činjenicama. Iako je slavlje uglavnom prošlo bez velikih izgreda, incidenata je ipak bilo, kako je Lupi potvrdila i poljska policija, a iza proslave na gradskom je trgu ostala velika količina smeća o čemu, osim medijskih izvještaja, svjedoče i fotografije te video zapisi snimljeni nakon završetka slavlja.

Verificirani član EFCSN-a (Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti)


Verified EFCSN member (European Fact-Checking Standards Network)

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.