Što se zapravo događa u Albaniji i jesu li točne tvrdnje o izraelskoj okupaciji albanske obale?

Društvenim mrežama posljednjih se dana šire tvrdnje da je Albanija „prodala obalu Izraelu“, da su neka područja u toj zemlji stavljena pod izraelsku kontrolu te da albansko stanovništvo zbog toga prosvjeduje. Kao navodni dokaz dijeli se fotografija koja prikazuje ogradu od bodljikave žice sa znakom koji označava „granicu Zvernec - Albanija“, uz albansku i izraelsku zastavu. 

Fotografiju su najprije dijelili albanski korisnici društvenih mreža (vidi ovdje i ovdje), no ona se ubrzo proširila i na drugim govornim područjima. Tako je i jedna slovenska korisnica društvene mreže X podijelila ovu fotografiju u objavi u kojoj piše: “U Albaniji je već započela okupacija od strane Izraela. Grad Vlorë u potpunosti je pod njihovom kontrolom; Albanac je ondje sada turist na vlastitom teritoriju. Isto vrijedi i za druga mjesta - ulazak je praktički nemoguć. I njihov premijer, Edi Rama, veliki je podupiratelj Izraela.” Ovu objavu citirala je i jedna korisnica X-a iz Srbije, uz tvrdnju da je “cela obala Albanije prodata Izraelu.”

Kontroverzni internetski aktivist i influencer iz Bosne i Hercegovine, Jasmin Mulahusić, na svojem je profilu na Facebooku objavio (dostupno ovdje, arhivirano ovdje) video albanskog prosvjednika kako raspravlja s policijom uz ogradu od bodljikave žice na plaži, uz tekst: „Albanci protestuju, izdajnička vlast Edia Rame prodala je Izraelu 600 hektara zemlje. Zemljište je ograđeno, otimačina je došla i u naše susjedstvo.“

Hrvatski desničarski politički aktivist Dominik Alpeza na X-u je objavio video u kojemu, između ostaloga, tvrdi kako „Albanci prosvjeduju protiv Izraela… uzvikuju antiizraelske slogane, a prosvjeduju zato što Izraelci grade u njihovom parku prirode.” 

Na društvenim mrežama na raznim su se jezicima viralno širili i navodi o više stotina tisuća prosvjednika u Tirani (vidi ovdje ili ovdje), a i ove su tvrdnje našle svoj put do našeg govornog područja. Tako jedan korisnik X-a u komentaru piše da je „izašlo na ulice 100k BESNIH Albanaca spremnih da se pobiju, prime batine, i bore se dok ne isteraju svoje“.

Iako se iza prosvjeda doista krije spor oko velikog turističkog projekta, ove objave sadrže netočne tvrdnje, izostavljaju ključan kontekst i dovode čitatelje u zabludu o tome što se doista događa u Albaniji. Dostupni podaci ne potvrđuju tvrdnje da je Izrael preuzeo kontrolu nad dijelom Albanije niti da su prosvjedi prvenstveno usmjereni protiv Izraela.

Kako izvještava Radio Slobodna Evropa, mještani malog albanskog obalnog mjesta Zvërneca u subotu, 30. svibnja, prosvjedovali su zbog radova na izgradnji turističkog resorta u zaštićenom području Zvërneca i Pishë Poroa. Ovaj projekt je povezan s međunarodnim investicijskim strukturama u kojima sudjeluju Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, predsjednikova kćer Ivanka Trump te katarski investitori Ramez i Mohamad Al-Khayyat.  

Kushner je još 2024. godine objavio planove da njegova privatna investicijska tvrtka Affinity Partners razvije veliki luksuzni resort na albanskom otoku Sazanu i na obali Zvërneca, s mogućnošću izgradnje do 10.000 hotelskih soba. Ključno je istaknuti da je riječ o zaštićenom području od nacionalnog i međunarodnog značaja. Prema pisanju izraelskog medija i24news, u pitanju je jedno od ekološki najosjetljivijih područja albanske obale, kao i jedan od posljednjih djelomično netaknutih obalnih ekosustava na Mediteranu. Zbog sve većeg protivljenja mještana i aktivista ovom kontroverznom luksuznom turističkom projektu, došlo je do prosvjeda. U sukobu između sigurnosnih snaga i prosvjednika ozlijeđen je jedan pripadnik grčke manjine.

Albanski fact-checking portal Faktoje navodi da su 31. svibnja tisuće građana prosvjedovale u Tirani protiv nasilja u Zvërnecu, kao i tamošnje gradnje, uz slogane poput „Zaustavite projekt“ i „Albanija nije na prodaju“. Prosvjedi su se u Tirani nastavili i sljedećih dana. Faktoje je primijetio kako su se na prosvjedu 1. lipnja „povremeno mogli čuti i spontani, oštri povici protiv političara, tradicionalnih medija i velikih poduzetnika“ te da se činilo da „okupljeni izražavaju mnogo šire nezadovoljstvo od same rasprave o turističkom resortu“. 

Iako se na društvenim mrežama pokušava prikazati da su prosvjedi prvenstveno usmjereni protiv Izraela ili Židova, takvu interpretaciju ne potvrđuju izvještaji medija koji su pratili događaje na terenu. 

Politico navodi da je manji broj korisnika društvenih mreža širio dezinformacije tvrdeći da je zemljište prodano Izraelu, pri čemu su neki isticali Kushnerovo židovsko podrijetlo kao dokaz navodnog skrivenog političkog plana. Međutim, novinari nisu zabilježili značajniju podršku takvim tvrdnjama među samim prosvjednicima. Sličnu ocjenu dala je i Gresa Hasa, stručnjakinja za Albaniju i doktorandica Sveučilišta u Grazu. Prema njezinim riječima, antisemitizam nije obilježje ovog pokreta; „velika većina prigovora usmjerena je na projekt i proces donošenja odluka koji ga prati“, dok „ljude ne zanima vjerski ili etnički identitet Jareda Kushnera“.  

Dodajmo da je Affinity Partners, privatna investicijska tvrtka Jareda Kushnera, s bazom u Miamiju u Floridi, usmjerena na ulaganja u Sjedinjenim Državama i Izraelu te se u velikoj mjeri financira sredstvima vlade Saudijske Arabije.  

Navodi (vidi ovdje ili ovdje) o više stotina tisuća sudionika prosvjeda u Tirani prema dostupnim podacima znatno su preuveličani. Ne postoji službena procjena veličine prosvjeda, no mediji koji su pratili događaje dosljedno za svaki pojedini dan prosvjeda govore o „tisućama“ sudionika. Američki medij Truthout za prosvjed u utorak 2. lipnja iznosi procjenu od „nekoliko tisuća“ sudionika, a to je vidljivo i na snimkama iz zraka. Dakle, nema vjerodostojnih dokaza koji bi potvrdili navode o stotinama tisuća prosvjednika na ulicama Tirane. 

Posebno se viralno širila fotografija koja navodno prikazuje granicu između Albanije i Zvërneca označenu izraelskom zastavom. Međutim, albanski fact-checking portal Faktoje utvrdio je da fotografija nije autentična. Analizom je zaključeno da je riječ o slici generiranoj alatima umjetne inteligencije. Osim toga, novinarski izvještaji s terena pokazuju da na tom području nisu postavljene takve table. Fotografija se počela širiti nakon što su aktivisti objavili snimke ograda, bagera, posječenih šuma, razorenih dina  i građevinskih radova u zaštićenom području.

Za bolje razumijevanje konteksta, spomenimo i da albanski premijer Edi Rama ustrajno brani ovaj kontroverzni turistički projekt, naglašavajući kako „ne postoji mogućnost da se zaustavi sve dok je on premijer“. Razvoj situacije važno je sagledati u kontekstu pokušaja brendiranja Albanije kao luksuzne turističke destinacije. Kako primjećuje Guardian, Rama je prošle godine osvojio svoj četvrti mandat obećanjem da će Albaniju uvesti u Europsku uniju do 2030. godine te nastoji privući ulaganja u zemlju koja je i dalje među najsiromašnijima u Europi.  

U međuvremenu je pokrenuta i peticija da se zaustavi gradnja na ovoj lokaciji, a koja je upućena Vladi Albanije, Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i međunarodnim organizacijama za zaštitu okoliša s obzirom da je Vjosa–Narta od 2004. godine službeno proglašena zaštićenim krajolikom zbog svojih izvanrednih prirodnih vrijednosti, bioraznolikosti i ekološke važnosti. U peticiji se naglašava da ona nije usmjerena protiv ulaganja i turizma, niti protiv bilo kojeg određenog investitora ili projekta te upozorava na neopravdanost zakonske promjene kojom se uvode „nove mogućnosti za razvoj turizma i smještajne objekte unutar određenih kategorija zaštićenih područja“. Peticiju je do trenutka objave ovog teksta potpisalo više od 80.000 ljudi.

Zaključno, prosvjedi u Albaniji nisu primarno antiizraelski. Povezani su s protivljenjem velikom turističkom projektu u zaštićenom obalnom području Zvërneca, a ne s navodnom izraelskom okupacijom dijela zemlje. Tvrdnje da je Albanija „prodala obalu Izraelu“ ili da je Izrael preuzeo kontrolu nad Zvërnecom nisu potkrijepljene dokazima. Također, viralna fotografija navodne granice između Zvërneca i Albanije nije autentična, već je generirana umjetnom inteligencijom. Jednako tako, tvrdnje o više stotina tisuća prosvjednika znatno su preuveličane u odnosu na brojke dostupne iz relevantnih medijskih izvora.