Snimka s antirasističkog prosvjeda u Poljskoj ne prikazuje napadača iz Krakova Michała Oksińskog

„Fotografije i snimke s prosvjeda u Poljskoj nepobitno dokazuju da je preminuli Michał Oksiński bio aktivni sudionik ANTIFA i anarhističkih skupova, gdje se pod zastavama bez država i granica zagovarala krajnje radikalna agenda. Identična vizualna ikonografija, transparenti i prepoznatljiva bubnjarska logistika kakvu gledamo na ulicama pod pokroviteljstvom ljevičarskih opcija u Poljskoj, ali i u Zagrebu pod financiranjem istih globalističkih struktura, jasna su opomena“, tako glasi dio teksta objave uz reel (arhivirano ovdje, dostupno ovdje) koji je objavio Instagram profil Hrvatski kanal. 

U reelu možemo vidjeti dugokosog mladića kako u prosvjednoj povorci nosi transparent na kojemu piše „Refugees welcome“ („izbjeglice dobrodošle“) i „Solidarnost s ljudima u pokretu“. Isti kadar iz tog videosnimka izdvojen je i dijeljen kao zasebna fotografija na Facebooku (arhivirano ovdje i ovdje). Međutim, ni videosnimka ni fotografija nisu dovoljno jasne da bi se na temelju njih mogao pouzdano utvrditi identitet muškarca, a kamoli zaključiti da je riječ o Michału Oksińskom, 24-godišnjem poljskom državljaninu koji je 7. studenoga u središtu Krakova ubio šest osoba i ranio 15, a naknadno su u njegovom domu u Ostrowiecu Świętokrzyskom pronađena i mrtva tijela troje članova njegove obitelji.

Kako sumira BBC, Oksiński je uhićen i prevezen u bolnicu zbog prostrijelne rane, te je preminuo rano u ponedjeljak. Poljske vlasti isprva su spominjale utjecaj krajnje desničarske ideologije na napadača, no naknadno su naglasile da motiv napada još istražuju. 

Tvrdnju o sudjelovanju napadača iz Krakova u „antifa“, odnosno „anarhističkom“ skupu demantirala je poljska fact-checking organizacija Demagog. Kako pišu, spornu tvrdnju među prvima je plasirao Jacek Saryusz-Wolski, aktualni savjetnik predsjednika Karola Nawrockog, koji je na društvenoj mreži X objavio fotografiju s prosvjeda solidarnosti s izbjeglicama, na kojoj muškarac nosi transparent. Uz fotografiju je ustvrdio da je počinitelj živio i djelovao poput „osviještenog ljevičara“ te navodno sudjelovao na prosvjedima na kojima se, među ostalim, zahtijevalo prihvaćanje svih stranaca koji žele ući u Poljsku. Iako je Saryusz-Wolski naknadno izbrisao objavu s X-a, njezinu je snimku zaslona na Facebooku podijelio zastupnik krajnje desne stranke Konfederacija Andrzej Zapałowski.

Demagog je ustanovio da je fotografija zapravo nastala u Łódźu, gradu koji je od mjesta u kojem je živio Oksiński udaljen više od 200 kilometara, na antirasističkom maršu održanom 28. ožujka ove godine. Riječ je o kadru iz snimke koju je izvorno objavila organizacija Sva-poljska mladež (Młodzież Wszechpolska). Ta je organizacija tvrdila da su sudionici marša prijetili ubojstvom katolicima, dok su organizatori i sudionici prosvjeda odgovorili da su sporni povici bili usmjereni protiv nacista.

Muškarac na snimci, međutim, nije Michał Oksiński. Novinari Demagoga kontaktirali su organizacije koje su sudjelovale u održavanju marša. Jedna od njih izričito je odbacila bilo kakvu povezanost s počiniteljem, naglasivši da muškarac s fotografije nije Michał Oksiński. Druga organizacija pomogla im je stupiti u kontakt s muškarcem prikazanim na snimci. On je izjavio da je njegova fotografija, a posredno i poruke prosvjeda u Łódźu, neovlašteno iskorištena „za stvaranje političkog narativa s unaprijed određenim ideološkim predznakom“. 

„Oštro se protivim tome da me se povezuje s osobom koja je počinila okrutne zločine u Krakovu“, poručio je.

Konkret24, poljski fact-checking portal koji djeluje u sklopu televizijske kuće TVN24, pronašao je i fotografije s prosvjeda u Łódźu na kojima se vidi isti muškarac, ali i fotografije koje je u svom izvještaju o tim prosvjedima objavio lokalni medij Express Ilustrowany. Na toj je fotografiji mladić snimljen izbliza i jasno se vidi da nije riječ o Oksińskom. Potom su novinari ovog medija i razgovarali s muškarcem, kojem navode samo ime Maksimilijan i koji im je potvrdio da je on osoba s fotografije. 

„Da, ja sam osoba s prosvjeda. Smatram ciničnim i odvratnim kako desnica iskorištava tako veliku tragediju za svoje političke svrhe. Sa svojim odvjetnicima pratim korisnike koji dijele tu moju sliku“, rekao je u razgovoru za Konkret24.

Ovaj slučaj pokazuje kako se neprovjerene tvrdnje, potkrijepljene snimkom na kojoj se osoba ne može pouzdano identificirati, mogu iskoristiti za konstrukciju političkog narativa. Umjesto provjere identiteta muškarca na snimci, Hrvatski kanal preuzima netočnu tvrdnju koja se proširila poljskim desničarskim krugovima i predstavlja je kao nepobitan dokaz. Pritom napadača, čiji motivi u trenutku objave još nisu bili utvrđeni, smješta u narativ o nasilnoj krajnjoj ljevici, antifašistima i navodnim globalističkim strukturama. Tako se ne samo neutemeljeno povezuje nedužnog sudionika prosvjeda s višestrukim ubojstvom nego se i stvarni događaj koristi za širenje politički obojenih optužbi.

Inače, hrvatski korisnici društvenih mreža širili su razne sadržaje o političkoj orijentaciji počinitelja, često u obliku kolaža kojim se nastoji dokazati da je Oksiński, unatoč navodima poljskih vlasti o mogućoj povezanosti s krajnjom desnicom, zapravo bio ekstremni ljevičar. Među osobama koje su ga dijelile su Dominik Alpeza (arhivirano ovdje) i psihijatar Herman Vukušić (arhivirano ovdje).

Kako pišu i kolege s Faktografa, riječ je o kolažu koji sadrži nekoliko fotografija koje se pripisuju Oksińskom, među njima i onu na kojoj osoba odjevena u vojničku odjeću, s plinskom maskom, u ruci drži zastavicu duginih boja. Tu je i fotografija osobe koja leži na cesti, za koju se tvrdi da prikazuje Oksińskog nakon policijskog uhićenja. U kolažu je prikazan i snimka zaslona Facebookova profila pod imenom Michał Oksiński, s fotografijom dugokose osobe i navedenih 255 prijatelja. Uz njega su priloženi snimci zaslona navodnih objava i komentara s tog profila, datiranih prije pet godina. Na jednoj je fotografiji pivo uz prikaz pape Ivana Pavla II., uz koji je napisan komentar, dok se na drugoj vide komentari koji u podrugljivom kontekstu spominju Isusa i komunizam. Faktograf je ustanovio da je upitna autentičnost fotografije navodno nastale nakon Oksińskijevog uhićenja jer je, za razliku od izvornog videosnimka na kojem su detalji nejasni, njezina znatno izoštrena verzija sadržana u kolažu digitalno obrađena umjetnom inteligencijom, što potvrđuje i Googleov SynthID detektor, pa prikazani detalji ne moraju odgovarati stvarnom izgledu osobe. 

Poljske kolege iz Demagoga također su utvrdile da su grafike s navodnim prikazom lica počinitelja koje su masovno dijelili poljski korisnici društvenih mreža nastale AI obradom mutnih fotografija, odnosno pokušajima njihova digitalnog izoštravanja. „Detalji generirani umjetnom inteligencijom nisu vjeran prikaz stvarnosti, već hipotetska rekonstrukcija”, pišu. 

Nije utvrđeno pripada li sporni Facebook profil doista Oksińskom i je li uopće autentičan. Na snimkama zaslona pojavljuje se kombinacija simbola čije značenje nije moguće pouzdano utvrditi bez dodatnog konteksta.

Poljski ministar pravosuđa Waldemar Żurek u utorak, 10. studenoga, iznio je nove informacije o istrazi, otkrivši da je Oksiński posjećivao internetske stranice o norveškom masovnom ubojici, ekstremnom desničaru Andersu Behringu Breiviku. Također, kako navodi poljski Konkret24 policijski istražitelji u pretresu napadačeva stana na zidu su pronašli izvješenu Gadsdenovu zastavu koja prikazuje drvenu čegrtušu na žutoj pozadini. Zastava je simbol različitih političkih strujanja, a nekoliko njih viđeno je i tijekom upada pristaša Donalda Trumpa na Kapitol 6. siječnja 2021. Sama prisutnost zastave nije dokaz određene ideološke pripadnosti niti ekstremizma, što je naglasio i glasnogovornik poljskog Državnog odvjetništva Przemysław Nowak. 

Zaključno, dostupni dokazi opovrgavaju tvrdnju da je muškarac sa snimke prosvjeda u Łódźu Michał Oksiński, napadač iz Krakova. Poljski fact-checkeri utvrdili su da je riječ o drugoj osobi, što je potvrdio i sam muškarac prikazan na snimci. Fotografija koja Oksińskog prikazuje nakon uhićenja obrađena je umjetnom inteligencijom, a autentičnost Facebook profila koji mu se pripisuje nije potvrđena. Dosad objavljene informacije iz istrage ne omogućuju pouzdan zaključak o političkoj orijentaciji napadača ni konačnom motivu napada. Unatoč tome, Hrvatski kanal i drugi korisnici društvenih mreža neprovjerene su tvrdnje predstavljali kao činjenice, koristeći tragediju u Krakovu za širenje narativa o navodnoj prijetnji s krajnje ljevice.