Predstavljeno istraživanje: Tko u Hrvatskoj vjeruje u teorije zavjere i za koga oni glasaju

Tko vjeruje u teorije zavjere i za koga oni glasaju na izborima – glavna su pitanja ankete Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) čiji su rezultati u ponedjeljak predstavljeni u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu. 

Osim agencije IPSOS, koja je provela ovo istraživanje, u radu na anketi sudjelovali su Gong, Sveučilište u Dubrovniku, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, te slovenski portal Oštro, novinska agencija Agence France-Presse (AFP) i softverska platforma Xwiki. 

U istraživanje je uvršteno devet tema, a one se odnose na klimatske promjene, rat u Ukrajini i rat Izraela i Palestine, zatim teorija o velikoj zamjeni stanovništva, veliki reset, Qanon, LGBTIQ+ zajednica i Europska unija. Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. godine na nacionalnom uzorku od 924 građana i građanki Republike Hrvatske, koji su korisnici interneta i u dobi su od 18 do 65 godina. Nakon parlamentarnih izbora održanih u travnju, sudionice i sudionici istraživanja ponovno su kontaktirani i upitani za koga su glasali. Isti ispitanici sudjelovali su i u istraživanju koje je prvi put provedeno u svibnju 2022. godine u okviru u PRO-FACT projekta, te su im ovi rezultati dali uvid u trendove, odnosno u ono što se promijenilo od svibnja 2022. godine do danas. 

„Nikada kao ove godine nije bilo jasnije koji su rizici i opasnosti od širenja dezinformacija, teorija zavjere i zloupotrebe umjetne inteligencije na integritet izbora i na samu demokracija. Sama Europska komisija u svojim smjernicama za izborni integritet upozorava kako su neke od najvećih opasnosti manipulacija biračima i biračicama u digitalnoj sferi“, istaknula je Svjetlana Knežević, uvodničarka na događaju i voditeljica komunikacija u Gongu, prije nego je prepustila riječ govornicima u predstavljanju rezultata. 

Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorila je o dugopostojećim teorijama zavjere, odnosno, o globalnim teorijama zavjere. Porastao je broj onih koji se slažu sa u anketama im ponuđenim teorijama zavjere, odnosno od mogućih trinaest, čak je jedanaest teorija našlo svoje pristalice među ispitanima. Ona u koju Hrvati najviše vjeruju i koja je najpopularnija jeste da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu. Najmanje popularna teorija s kojom se građani i građanke Hrvatske slažu je da su bijele trake na nebu koje ostaju iza aviona zapravo kemikalije putem kojih se vrše eksperimenti na ljudima.

Što se tiče povjerenja, na skali od 1 do 10, ispitanici imaju nisko povjerenje – niže od 3 – u Hrvatski sabor i političke stranke. Za razliku od Sabora, u članove obitelji očekivano ljudi imaju više povjerenja, te na istoj skali su istaknuli prosječnu ocjenu 9. 

Društvene mreže percipirane su – kroz prizmu povjerenja u medije – kao najmanje relevantne, jer ponovno, ispitanici, najviše vjeruju u informacije koje su proizašle iz krugova najbližih. Što se tiče tiskanih medija i radija, sudionici ankete imaju srednje povjerenje prema takvim mainstream medijima. Zabilježeno je i da, prema rezultatima analize, oni koji koriste Facebook manje vjeruju u teorije zavjere, od onih koji su na TikToku i Telegramu.

U 2024. godini ispitanici smatraju da su izloženiji lažnim vijestima (ocjena je nešto manja od 3) više nego u 2022. godini), te procjenjuju da je važnost rada fact-checkera, odnosno onih koji provjeravaju činjeničnost informacija, jako visoka. Iako i dalje smatraju da je rad novinara jako loš. Ipak, najveću odgovornost za širenje lažnih vijesti pripisuju političarima. Čak 90 posto ispitanih je to izreklo. Nakon toga slijede društvene mreže, korporacije, novinari i urednici. 

„Što se tiče ostalih uvjerenja, politička orijentacija se okrenula u desno, a na pitanje koliko smatrate da ste informirani o političkim zbivanjima u Hrvatskoj naši sudionici daju si ocjenu dobar (3). Jesu li zainteresirani za politiku i izbore, tu je prosjek ispod tri, što je generalna nezainteresiranost, povjerenje u znanost je prosječno dobro. U globalne teorije, ali i u lokalne teorije, naši sudionici vjeruju više nego su vjerovali na prethodnoj točki mjerenja“, zaključila je Tonković u svom izlaganju. 

Nadalje, Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, govorio je o novim teorijama zavjere. Posebice, kada govorimo o COVIDU-19, najviše popularna teorija u koju ispitanici vjeruju je da se od javnosti i dalje skrivaju stvarni razmjeri štetnih posljedica cjepiva protiv koronavirusa, posebno smrti među djecom i mladima. Vrlo je popularna i teorija o ugrožavanju sloboda, odnosno teza da su tijekom pandemije vlade uz pomoć medija širile strah i laži. 

Što se tiče teme rata između Ukrajine i Rusije, naročito je opasno, kako primjećuje Blanuša, to da skoro 50 posto ispitanih smatra kako ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj primaju izdašnu socijalnu pomoć, a voze se u skupim automobilima.

„Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite”, rekao je Blanuša, jedan od autora istraživanja i član ADMO-a.

Teorije zavjere o ratu Izraela i Hamasa nemaju veliku podršku, međutim kada se govori o velikoj zamjeni stanovništva, više od 30 posto ispitanih vjeruje da su imigranti koji dolaze u Europu ustvari infiltrirani radikalni islamisti s planovima terorističkih napada. U jedna od novijih teorija, Qanon, vjeruje čak 40 posto ispitanih. Uvjereni su da postoji tajna organizirana mreža pedofilije u koju su uključeni svjetski političari, bankari i filmske zvijezde. Isti toliki broj ispitanih, odnosno 40 posto, vjeruje da Europska unija radi u korist velikih korporacija kako bi se uništile nacionalne države i narušili lokalni običaji življenja. Iznenađujuće je da malo više od 40 posto sudionika smatra da nema ništa loše da se djecu u školama uči o rodnim identitetima i seksualnim orijentacijama. 

Vrijedi spomenuti i usporedbu rezultata ovog istraživanja i onog iz 2022. godine. Tako je poraslo slaganje s tezom da zarazne bolesti velike farmaceutske tvrtke namjerno šire kako bi povećale prodaju lijekova. Čak 44 posto ispitanih se slaže s time. Još je više (45 posto) onih koji smatraju da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire. Jako je, u usporedbi s 2022. godinom, porastao i broj onih koji su uvjereni da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima. Prije dvije godine u to je vjerovalo 20 posto ispitanih, a sada to vjeruje njih 30 posto. Također, oko 14 posto njih misli da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji izmišljaju kako bi dobili sredstva za svoja istraživanja.

Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, također članica ADMO-a, govorila je u zadnjem dijelu predstavljanja o sociodemografskoj slici ispitanika. Prema karakteristikama ispitanih, mladi, oni koji su manje obrazovani i oni koji dolaze iz manjih mjesta više su podložni teorijama zavjere. Oni koji su skloniji desnoj političkoj opciji i oni tradicionalniji, također više vjeruju teorijama zavjere. Prema ovoj analizi birači MOST-a i Domovinskog pokreta skloniji su vjerovati u teorije zavjere, nego birači Možemo!. 

Na koncu predstavljanja rezultata ADMO-ovog istraživanja, Hromatko je napomenula da se jako teško boriti protiv teorija zavjere, zato "jer smo evoluirali mentalne procese, gdje smo svi skloniji razmišljati intuitivno", više nego analitički, a kako kaže, teško je pobjeći od svoje prirode. Osim činjenica i točnih informacija, navela je da bitno koristiti alate kojima možemo potaknuti analitičko i kritičko razmišljanje, što Gong planira poduzeti u svojim budućim istraživanjima.