Plenković netočno sugerira da samo relativni pobjednik treba sastavljati vladu
Nakon provedenih parlamentarnih izbora još uvijek nema sigurne opcije za sastavljanje nove vlade. Hrvatska demokratska zajednica je s partnerima relativni pobjednik izbora, ima 61 mandat, ali joj nedostaje još 15 ruku u Hrvatskom saboru za ponovno preuzimanje vlasti. Druge su Rijeke pravde, koalicija SDP-Centar-HSS-Reformisti-Glas i SO i SIP koja je osvojila 42 mandata, pa Domovinski pokret i partneri s 14, Most i partneri s 11, Možemo! i partneri s deset, Nezavisna lista Matije Posavca s dva, IDS i partneri s dva te Fokus a Republikom s jednim mandatom. Izabrano je i osam predstavnika nacionalnih manjina. Karte su se posložile tako da osim HDZ-a i druga koalicija prema rezultatima izbora pokušava sakupiti parlamentarnu većinu od 76 ruku.
U petak, 19. travnja, Ustavni sud Republike Hrvatske donio je Priopćenje i Upozorenje sudionicima u izborima održanim 17. travnja 2024. godine prema kojem hrvatski predsjednik Zoran Milanović ne može biti mandatar za sastavljanje nove vlade, niti može biti premijer. I u slučaju da Milanović odmah podnese ostavku na dužnost predsjednika i prikupi 76 potpisa za mandatara, Ustavni sud bi najvjerojatnije tada donio odluku kojom mu zabranjuje premijersku poziciju. Na takvu odluku Ustavnog suda uslijedile su žestoke reakcije.
Dan prije nego što je Ustavni sud donio takvo Priopćenje i Upozorenje, predsjednik tehničke vlade Andrej Plenković boravio je u Bruxellesu na drugom izvanrednom summitu Europske unije i tamo je dao izjavu novinarima koja se odnosila i na sastavljanje nove hrvatske vlade.
„Hrvatski narod je rekao svoje u bizarni dan koji je odabrao Milanović čime je naštetio rastu BDP-a, o tome je govorio i HUP. Milijuni eura mu očito nisu bili bitni. Napravio je političku protuustavnu sabotažu i diverziju, upleo se suprotno nadležnosti predsjednika u utrku za Sabor, grubo povrijedio svoje ovlasti. Svi koji ga podržavaju, krše Ustav, ali ta njegova diverzija je propala, dekredibilizirao se jer više nije predsjednik svih hrvatskih građana. Kandidat je pa nije… Sad zove okolo ljude koji svi zovu mene, ljude zbunjuje, laže. Poručujem partnerima da mu ne vjeruju ako ih zove, ponaša se neodgovorno i bizarno“, rekao je, među ostalim, Plenković novinarima pa nastavio: “Isključivi su ljudi koji su otvoreno podržavali Milanovića u raboti koja je naštetila i njemu i onima koje je htio podržati. Oni ne čestitaju na pobjedi. Nakon što su se zatvorila birališta, nitko nije čestitao pobjedniku, to su valjda naučili od Milanovića. Taj kompleks ga očito progoni. Od njega se prepisuje najgore. Pozivam sve političke aktere da spuste ton, kampanja je gotova, narod je rekao što misli. Neka se ponašaju kao svi drugi akteri u drugim demokracijama kad se izbori završe. Čestita se pobjedniku i razgovara se dalje, a ne radi se na tome da oni koji nisu dobili većinu, huškaju neke male stranke - ajmo mi sastaviti koaliciju kvazinacionalnog spasa protiv onoga koji je dobio najviše. Tako to neće ići, poručujem to.”
Na tragu ove netočne izjave tehničkog premijera Plenkovića iz koje bi se dalo shvatiti da je htio reći kako u parlamentarnim demokracijama vladu smiju ili mogu sastavljati samo relativni pobjednici izbora, govorio je novinarima u nedjelju, nakon komemoracije žrtvama Jasenovca, i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
„Njihovi, već znamo, pokušaji, konstrukcije razne, oni bi zapravo sve učinili kako bi se domogli vlasti, dakle, ne biraju sredstva. Oni imaju naravno ciljeve, ali kad govorimo o ciljevima, oni bi zapravo trebali biti časni. I časan cilj je voditi i biti odgovoran i voditi zemlju sigurno, stabilno u interesu građana. Ali vidite da oni ne biraju sredstva“, među ostalim, je komentirao Grlić Radman.
U Ustavu RH u članku 98. piše da „predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika“.
Dakle, Ustav RH je tu potpuno jasan. Vladu mora podržati većina svih zastupnika. Relativni pobjednik prema Ustavu RH u sastavljanju vlade nema nikakvu formalnu prednost. Zoran Milanović u ulozi predsjednika RH, kako je svojedobno rekao u intervjuu na N1 , čekat će sve dok mu netko ne donese 76 potpisa za parlamentarnu većinu i sastavljanje Vlade.
U dvije države Europske unije, u Španjolskoj i u Poljskoj, krajem prošle godine su se nakon parlamentarnih izbora konstituirale njihove nove vlade, a da premijer nije postao netko iz stranke ili koalicije koje su bile relativni pobjednici izbora. Tako je u Španjolskoj Pedro Sanchez uspio ostati premijer iako je španjolska Narodna stranka na izborima dobila veći broj glasova i mjesta u parlamentu, nego Sanchezova Socijalistička partija (PSOE). Na sjednici 16. studenog 2023. godine španjolski je parlament dao povjerenje manjinskoj vladi socijalista Sancheza. Socijalisti su koalirali sa Sumarom, skupinom malih lijevih stranaka. Oni zajedno imaju 152 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta a za usvajanje zakona im je iz parlamenta potrebna podrška regionalnih stranaka Katalonije, Baskije, Galicije i Kanarskih otoka. Tu je vladu podržalo 179 zastupnika. I za nas je zanimljivo da od 22 ministra u manjinskoj lijevoj vladi, dvanaest ministarstava vode žene, a četiri su potpredsjednice Vlade.
Također, 12. prosinca 2023. godine poljski je parlament izglasao povjerenje tročlanoj koalicijskoj vladi premijera Donalda Tuska. Od 449 prisutnih zastupnika, 248 glasalo je za Tuskovu vladu koju čini 26 ministara, a 201 ih je bilo protiv. Nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) vladala je osam godina. Osvojila je najviše glasova na izborima, ali nije imala potrebnu većinu za formiranje vlade. Naime, na poljskim izborima 15. listopada prošle godine PiS je osvojio 35,38 posto glasova, a liberalna Građanska koalicija Donalda Tuska (KO) 30,70 posto. Stranka Treći put s desnog centra zauzela je treće mjesto s 14,40 posto glasova, Nova ljevica dobila je 8,61 posto, a za krajnje desnu Konfederaciju glasovalo je 7,16 posto birača. Građanska koalicija, Nova ljevica i Treći put, na koncu su sastavili koalicijsku vladu.
