Eurozastupnik Vladimír Bilčík: „Neke dezinformacije mogu doslovno ubiti“

Prethodnih mjeseci u više se navrata iz Europskog parlamenta moglo čuti kako postoji bojazan da će se u narednom periodu dogoditi pokušaji utjecaja na nadolazeće izbore za Europski parlament koji će se održati u lipnju, a s ciljem da se javnost obeshrabri u glasanju i promjeni ishod glasanja. Još prošle godine su zastupnici u Europskom parlamentu pozvali na hitnu zaštitu europskih izbora od stranog utjecaja. Jedan od ključnih alata Europske unije u sprečavanju takvog utjecaja, koji se najčešće postiže širenjem dezinformacija, jeste Akt o digitalnim uslugama kojim se nastoji poboljšati transparentnost i odgovornost online usluga, međutim većina internetskih platformi se tu oslanja na automatizirane sustave za moderiranje sadržaja koji nisu kadri, primjerice, razlučiti sarkazam i kritiku, od dezinformacija. O tome je bilo govora i prošli mjesec u Strasbourgu tijekom simpozija „Safeguarding Democracy: the role of the media European Elections 2024“ koji je održan u Europskom parlamentu, a na kojem su sudjelovali i predstavnici Lupe. O osnovnim prijetnjama, dosadašnjim postignućima i planovima za budućnost upoznao nas je Vladimír Bilčík, europski zastupnik iz Slovačke koji je član Posebnih odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji.

Još s početkom pandemije Europski parlament uspostavio je INGE, Posebni odbor za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije, čiji je mandat završio u ožujku 2022. godine, a tijekom 18 mjeseci rada članovi Odbora obavili su razgovor s više od 130 stručnjaka koji su svojim znanjem pomogli da se uspostavi način djelovanja. Potom je osnovan i INGE 2, odbor koji je u lipnju prošle godine podnio izvještaj o stranom uplitanju u demokratske procese u Europskoj uniji, a potom i dao preporuke za reformu pravila Europskog parlamenta o transparentnosti, integritetu, odgovornosti i borbi protiv korupcije, u čemu je Bilčík bio suizvjestitelj. Pa, evo što kaže …

- Kroz taj mandat stvarno smo pokušali sistematično pristupiti problemu stranog uplitanja, primarno ruskog uplitanja, ali i uplitanja drugih vanjskih aktera koji na razne načine sistematično pokušavaju potkopati demokraciju i europski projekt diljem EU. Osim problema širenja dezinformacija, želio bih naglasiti da su te informacije nešto što je oko nas, ali one su posebno opasne kada postoji stvarna namjera da se njima manipulira u svrhu potkopavanja demokracije i stjecanja prednosti, te naposljetku udara na europske institucije. U ta dva odbora smo djelovali tri godine i napravili smo tri različita izvještaja. Ukoliko vas zanima odgovor na pitanje što stoji iza rada INGE-a pozivam vas da pročitate izvještaje. Prvi izvještaj napisala je kolegica Sandra Kalniete, a on je identificirao i locirao problem. Vodili smo mnogo razgovora i analizirali problem javnog uplitanja i dezinformacija na vrlo kompleksan način. Promatrali smo razne aktere, zemlje, od kojih sam neke spominjao, posebno Rusiju, ali i druge. Na primjer neke zemlje Bliskog Istoka ili Indija. Proučavali smo to kroz alate i načine na koje se ti akteri pokušavaju uplitati u naše izbore, u politički život, ali i ilegalnu podršku, tajnu podršku političkih aktera. Financiranje stranaka bio je jedan od velikih problema. Ali promatrali smo i kroz prizmu širenja manipulativnih informacija. Tome smo posvetili puno vremena, ne samo analizirajući medijski prostor, nego i internetske platforme. 

O nastanku Akta od digitalnim uslugama

- Radili smo paralelno s raspravama koje su se ovdje vodile uslijed prihvaćanja Akta o digitalnim uslugama koji je revolucionarni dio zakonodavne dokumentacije jer on regulira internetske platforme te sada postavlja stvarnu zakonsku obvezu platformama da se bore protiv širenja takvih informacija. Imamo pravne osnove, što je izuzetno važno. To je bio dio koji se odnosio na lociranje, što je dovelo do izrade izvještaja. Onda smo došli do dijela implementacije u kojem smo pokušali „pogurati“ institucije, posebice Komisiju, ali i države članice, da primjene mjere koje bi poboljšale otpor prema stranim uplitanjima, povećale sposobnost rada s platformama i stavile odgovornost na platforme. Mislim da je jasna promjena „igre“ bilo prihvaćanje Akta o digitalnim uslugama koji je sada u cijelosti na snazi. Nadam se da će nam to pomoći u borbi protiv dezinformacija i dati nam jasne činjenice u slučaju nadolazećih europskih izbora. 

O ranijim slučajevima vanjskog uplitanja u izborne procese

- Osvrnuli smo se na problem vitalne infrastrukture i strateških donatora. To je šire povezano s time tko nam financira javne ustanove, uključujući i političke stranke. Proučavali smo neke prošle slučajeve izbornih uplitanja, i to ne samo u Europi već i, na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom izbora 2016. godine, gdje se prvi puta jasno vidjelo strano uplitanje, koje je tada najviše dolazilo iz Rusije. Proučili smo i cijelo iskustvo vezano za Brexit. Analizirali smo i probleme u kibernetičkoj ili cyber sigurnosti. Znamo da je ovaj dom napadnut direktno do strane Rusije na dan kad smo prihvatili rezoluciju o Putinovom režimu. Naš informatički sustav je bio pod snažnim napadom toga dana i jasno je da je u ovom trenutku cyber sigurnost ključni dio vitalne infrastrukture. Razmatrali smo i načine na koje strani akteri pokušavaju pridobiti elite u raznim državama članicama, što može biti ekonomske prirode, ali, također, prati politička sredstva i ciljeve. Jedan od ključnih primjera je u europskom kontekstu bio slučaj plinovoda koji je bio kontroverzan od početka, a koji je trebao biti namijenjen transportu plina iz Rusije u Europu, kao i preuzimanje sveučilišta na razne načine, Kina je posebno opremljena za to. Imali smo vrlo složeno okruženje, ne samo za identificiranje problema, već i da pokušamo unutar drugog izvještaja sugerirati što bi Komisija trebala raditi kako bi nam pomogla u borbi protiv dezinformacija i stranih utjecaja, kako općenito, tako i tijekom ključnih trenutaka unutar izbora. 

O prijedlozima za djelovanje

- Ja sam bio suizvjestitelj i podnijeli smo izvještaj o prijedlozima reforme pravila Europskog parlamenta o transparentnosti, integritetu, odgovornosti i antikorupciji. To je bila izravna reakcija na takozvanu krizu ili skandal koji je izbio krajem 2022. godine. Taj prijedlog je prihvaćen u lipnju 2023. godine. On daje konkretne prijedloge kako poboljšati stvari, pogotovo kulturu sigurnosti kada je riječ o zaštiti demokratskih institucija, uključujući i ovaj dom. Zaista imamo neke sustavne mjere. Ostajemo otvoreni kao institucija, pozorno pratimo tko ima pristup i pod kojim uvjetima, te postajemo transparentniji kada je riječ o poslu koji radimo i sastancima koje održavamo, kao i o poslu kojeg radimo na izvještajima i zakonskim odredbama. To je posao koji smo napravili u okviru posebnog odbora, ali se on preljeva i na djelokrug stalnih odbora, uključujući i Odbor za ustavne poslove koji se sada bavi izmjenom poslovnika u ovom domu. Izvještaji su doveli i do važnih pravnih odredbi. Već sam spomenuo Akt o digitalnim uslugama, a tu je i Europski akt o slobodi medija koji će biti važna prekretnica. Usvojili smo i Akt o umjetnoj inteligenciji, što nam pomaže pri rješavanju problema krivotvorina i zlouporaba umjetne inteligencije u svrhu stjecanja prednosti u političkim kampanjama, kakvo smo viđali u mnogo država članica. Siguran sam da će to biti problem i u nadolazećim europskim izborima. Naš će posao, uvjeren sam, nastaviti sljedeće zakonodavno tijelo.

O procjeni ranjivosti članica EU

- Generalno gledajući mislim da smo danas puno više svjesni opasnosti i mislim da je povećano stanje budnosti kada je riječ o prijetnjama i ranjivostima nego što je to bilo prije pet godina. Postoji velika razlika u sveukupnoj svijesti, kao i u koracima koje smo napravili u institucijama EU, ali i u državama članicama, kako bi se borili protiv stranih uplitanja i dezinformacija. I to je temeljeno na iskustvima iz javnog života u Europi u zadnjih pet godina. Prvenstveno, mislim na pandemiju koja je omogućila širenje dezinformacija. Nažalost, puno ljudi više nije s nama zbog toga. Kao drugo, tu je i brutalna ruska invazija na Ukrajinu koja još uvijek traje. To su bile dvije prekretnice koje su djelovale na naš osjećaj o tome koliko smo ranjivi, ali i koliko su ove prijetnje opasne za našu sigurnost i dobrobit, te koliko su te prijetnje zapravo opipljive jer te informacije doslovno mogu ubiti. To nije neka apstraktna stvar, već takve dezinformacije imaju posljedice u stvarnom životu. Strano uplitanje može uništiti način na koji funkcioniramo kao društvo, ali i sustavi funkcioniranja demokratskih institucija. I to vidimo na opipljiv način. Mislim da je opasnost mnogo veća. Kad gledamo 27 država članica EU, mi smo svjesni da postoje zemlje koje bi mogle poslužiti kao primjer jer su se nosile s ovim problemom na vrlo sistematičan način i ojačale domaću otpornost. Surađivali smo s nekim od tih država. Imali smo, primjerice, jako dobru misiju u Helsinkiju gdje smo surađivali sa Hybrid Centre of Excellence koji se bavi tim problemima i spaja članice EU i NATO-a. Pokušali smo integrirati najbolje prakse različitih članica i prijedloge, što bi zapravo trebala biti baza za gradnju društvenog otpora diljem Unije, jer se tu ne radi o jednoj mjeri, već o pristupu koji je vezan za pravne promjene, medijski prostor, sigurnost javnih ustanova, obrazovanje i sveukupnu svijest.

O utjecaju dezinformacija na mlade glasače

- Spoznali smo da postoje razne ranjive skupine, na primjer, stariji građani. Mladi ljudi su možda više izloženi i ranjivi, ali oni su također svjesniji nekih opasnosti na internetu nego moja generacija. Ja imam dvoje djece koji su tinejdžeri i često ih pitam što da napravim i kako da koristim neke funkcije na mobitelu. Ja sam dio one generacije koja je puno sporija s tim stvarima, nego moja djeca. Tako da ne bih podcjenjivao mlade ljude, ali se slažem da imamo veliku odgovornost kada je riječ o mladim glasačima. Moramo se pobrinuti da internetski prostor nije zarobljen dezinformacijama i dezinformatorima. To je razlog zašto smatram da u potpunosti moramo implementirati Akt o digitalnim uslugama u svim državama članicama i na svim jezicima. Facebook, Instagram i Tik Tok možda izgledaju potpuno drugačije na engleskom jeziku u usporedbi s nekim drugim jezicima i s drugim tržištima koja nisu toliko velika. Te platforme imaju dugačak put i veliku odgovornost kako bi se pobrinule da se to ujednači i da, ukoliko ste iz male zemlje, ukoliko ste građanin zemlje čiji jezik se ne govori izvan njenih granica, imate jednaku razinu zaštite od strane platformi kada je riječ o dezinformacijama i njihovom manipuliranju. Još nam predstoji dugačak put i to se ne odnosi samo na mlade ljude, već na sve dobne skupine. 

O suradljivosti internetskih platformi

- Bit ću vrlo izravan - nisam zadovoljan. Zato imamo Akt o digitalnim uslugama. Platforme su nam godinama govorile da trebaju samoregulaciju i mnogi od nas su to godinama smatrali neučinkovitim. To je opasno kad govorimo o posljedicama za javni prostor. Već sam spominjao iskustvo pandemije. Čini mi se da je ona doista pokazala koje su stvarne i javne opasnosti neučinkovite samoregulacije koju imaju platforme. I to je razlog zašto smo donijeli novi zakon koji je obvezujući na razini EU. Mi ćemo raditi s platformama vezano za taj zakon koji daje puno jasnije uvjete u smislu onoga što one trebaju raditi, koje informacije moraju dijeliti s nama, kako da se osposobe da štite informacije koje dobiju. Ukoliko neće surađivati s nama onda će snositi posljedice koje uključuju kazne. Nadam se da će taj model pomoći da internetski prostor učinimo sigurnijim javnim mjestom. 

O lošoj izbornoj izlaznosti u Slovačkoj i mogućem stranom utjecaju na tu činjenicu

- Slovačka jeste država s najmanjom izlaznošću na europskim izborima. Imali smo rastući trend i mislim da će se možda ove godine nešto promijeniti, jer osjećam da postoji stvaran domaći konflikt između proeuropskih i antieuropskih snaga. To naravno nosi opasnosti kada je riječ o stranom uplitanju. Nažalost, Slovačka je bila žrtva stranog uplitanja Rusije i ruske obavještajne agencije u našim nacionalnim izborima u rujnu. Ruska obavještajna služba nije to skrivala, sve je bilo javno za vrijeme razdoblja moratorija prije nacionalnih parlamentarnih izbora. To je bio period kada je država bila izložena stranim uplitanjima i dezinformacijama. Djelomično i zbog toga što imamo ljude u vladi koji su najveći širitelji dezinformacija u javnom životu. To je problem s kojim ćemo se susretati, ne samo u mojoj zemlji, već i u drugima. I zato kažem da trebamo biti vrlo budni i moramo bolje djelovati kada se radi o pronalasku načina na koje možemo poduprijeti slobodne i pravedne izbore. 

O ranjivosti sustava Europskog parlamenta i EU institucija

- Mi naglasak stavljamo na preporuke Posebnom vijeću za jačanje sigurnosti našeg sustava i tehnologije. Usko surađujemo s odjelima koji su odgovorni za sigurnost u ovom domu. Zato naglašavam tu nužnost za jačanjem sigurnosti. To je, naravno, dio šireg fokusa kad je riječ o preporukama za komunikaciju od strane Europske komisije za svih 27 članica. Smatram da je stvarnost takva da je razina izloženosti možda drugačija od članice do članice, pa je stoga najvažnije da se fokusiramo na one članice koje su najviše izložene na ovim izborima.