Insinuacija da je najsmrtonosnija pandemija svih vremena bila samo uobičajena sezonska influenca, potpuno je neutemeljena

Oglas proizvođača pripravka protiv kašlja Vick's VapoRub iz 1918. godine, ponovo se dijeli na društvenim mrežama. U njemu kompanija Vick Chemical Company of Greensboro tvrdi da je španjolska gripa "samo gripa prerušena novim imenom (influenza)", a na Facebook stranici "Cijepljenje - pravo izbora", koja okuplja skeptika prema cijepljenju, smatraju da se radi o proplamsaju iskrenosti i da je i ona davna gripa u skladu s tim bila podvala neke vrste. 

Popratni tekst uz spomenuti oglas formuliran je na sljedeći način: "Je li španjolska gripa bila samo prerušena sezonska gripa❓ Na vrhuncu pandemije španjolske gripe 1918. godine, proizvođači lijekova kao što je Vick's VapoRub izjavili su da je španjolska gripa jednostavno sezonska gripa. Zašto bi iznosili takve tvrdnje kad je to navodno bila najsmrtonosnija pandemija koju je svijet ikada vidio? U nizu reklama rekli su da je španjolska gripa 'ništa novo', jednostavno ista stara gripa maskirana pod novim imenom, 'samo gripa zakamuflirana pod novim imenom' i 'novo ime za staru poznatu bolest'. Svaka sličnost sa skorim događajima je namjerna..."

No, ako se pogleda nešto dalje od naslova potavljenog oglasa, jasno je da se ovakvo tumačenje težine španjolske gripe nije održalo. Naime, proizvođač VapoRuba navodi: "Nema razloga za paniku – gripa ima vrlo nizak postotak smrtnosti – ne više od jedne smrti na svakih četiristo slučajeva, prema Odboru za zdravstvo."

Ovaj postotak smrtnosti nije točan ni prema najkonzervativnijim procjenama koje su nastale u javnozdravstvenim istraživanjima u stotinu godina nakon pojave ove gripe tipa H1N1. A njih je bilo zaista veliki broj, jer je u javnozdravstvenom žargonu nosila titulu "majke svih pandemija". 

Naime, populacija svijeta 1918. godine bila je nešto iznad 1,8 milijardi ljudi, a najkonzervativnije procjene kažu da je španjolska gripa ubila 17,4 milijuna ljudi (vidi ovdje), odnosno 3,5 posto zaraženih ili gotovo jedan posto ukupnog tadašnjeg čovječanstva. Procjena da je španjolska gripa zarazila je oko 500 milijuna ljudi manje je sporna, naime, i govori da je virus dopro do trećine ili bar četvrtine svjetske populacije.

Spomenimo da Svjetska zdravstvena organizacija broj umrlih procjenjuje između 40 i 50 milijuna ljudi, što bi značilo da je umrla svaka deseta zaražena osoba. Također postoje i procjene koje zastupaju tezu da je gornja granica bliže sto milijuna (vidi ovdje).

Povodom ranijih pojava ovog oglasa na društvenim mrežama portal za činjeničnu provjeru Faktograf je objavio niz drugih primjera koji govore o razmjerima smrtnosti ove gripe, koja je u apsolutnim brojkama nadmašila kugu i uništila pojedine izolirane zajednice.

Drugim riječima, ni jedno ozbiljno istraživanje u zadnjih stotinu godina nije potvrdilo procjenu smrtnosti navedenu u oglasu kojim je proizvođač pripravka protiv kašlja sugerirao čitateljstvu da je potrebno samo odmarati, fino jesti, kretati se u prirodi i, naravno, koristiti njihov proizvod. Spomenuti pripravak postoji i dan danas i od 1985. godine ga proizvodi korporacija Proctor&Gamble.

Zahvaljujući "španjolki", rast prodaje VapoRuba bio je toliki da nisu mogli udovoljiti potražnji do proljeća 1919. i smatra ih se jednim od profitera te pandemije. Međutim, kako je to bilo vrijeme kada nisu postojali ni antiviralni lijekovi, ni cjepiva, niti antibiotici koji bi liječili bakterijsku upalu pluća nakon što virus iscrpi organizam, kakvo-takvo olakšanje kod kašlja bilo je dobrodošlo. Pa makar dolazilo od pripravka koji se izdaje bez recepta. Ljudi su se gušili u tekućini koja bi im zbog upale ispunjavala pluća (vidi ovdje). U svakom slučaju, pripravak s kamforom i mentolom VapoRub bio je bolji od alternativa koje su se također nudile u potrazi za lijekom. Pored legitimnog aspirina za suzbijanje simptoma koje bi dobili na liječničku preporuku, upravo uspaničenim pacijentima nudili su se pripravci s arsenom, dim cigarete te puštanje krvi.

Zanimljivo je i da oglas sadrži naputke o socijalnoj distanci, pogotovo od osoba koje kašlju i velikih skupina ljudi. To opet ne umanjuje banalizaciju španjolske gripe u spomenutoj reklami. Naime, odmah poslije potpunog podcjenjivanja stope smrtnosti, piše i sljedeća rečenica: "Glavna opasnost leži u komplikacijama koje nastaju, a koje uglavnom pogađaju pacijente u lošem stanju – one koji ne odu dovoljno brzo u krevet ili one koji prerano ustanu".

Španjolska gripa pojavila se i u specifičnim povijesnim, čak i klimatskim okolnostima, što ju je dodatno raspirilo. Kraj 1918. godine obilježila je i hladna i vrlo vlažna zima. Tek završeni Prvi svjetski rat je osiromašio, izgladnio i obogaljio stanovništvo, a ionako oskudnu medicinsku pomoć srezao slanjem liječnika na front. Putem kontakata među vojskama zbližio geografske širine i omogućio virusu da putuje vrlo daleko.

Ako bi se pokušalo odgovoriti na pitanje protivnika cijepljenja u statusu koji uporno prati ovaj oglas - "Zašto bi iznosili takve tvrdnje kad je to navodno bila najsmrtonosnija pandemija koju je svijet ikada vidio?" - jedan od odgovora bio bi nedostatak informacija, jer su i u drugim oglasima ponavljali priču o manje od jednog umrlog na 400 zaraženih (vidi ovdje). Drugi odgovor bi bio da su kao kompanija koja već dulje vrijeme prodaje ovaj pripravak imali iskustva s gripama, pa makar se zvale i influencom, a ovo je "samo još jedna od njih".

No, ona je bila drugačija od ostalih. Da se radilo o teškom soju ne govori samo to da je gotovo do istrebljenja dovela pojedine izolirane zajednice, koje nisu imale direktne veze s ratom. Specifičnost španjolske gripe bila je upravo populacija koju je ubijala. Gripa je uobičajeno targetirala najmlađe i najstarije. U ranijim, pa i ratnim godinama, u grafu na kojem je os Y broj mrtvih, dok koordinata X prikazuje dob umrlih, sezone gripe bi iscrtavale "U". "Španjolka" je osim ove dvije ranjive skupine najmlađih i najstarijih pogađala inače najžilaviju dobnu skupinu između 20 i 40 godina, ocrtavajući "W". 

Zato insinuacija da je (i) španjolska gripa (pored neizgovorenog Covida-19), bila uobičajena sezonska influenca, nema svoju potvrdu u povijesnim arhivima.