Viralno se širi mit o „najvećoj medicinskoj prevari ikad“ i „opasnoj mamografiji“

„Švicarska je postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila mamografiju - odluka koja otkriva ono što bi mogla biti najveća medicinska prevara ikada počinjena nad ženama“, stoji u Facebook statusu koji je podijelilo preko 2.000 korisnika ove društvene mreže (arhivirano ovdje), a isti sadržaj se može pronaći i na nekoliko hrvatskih rubnih portala. 

U statusu se iznosi cijeli niz tvrdnji. Tako se navodi da je u Švicarskoj „otkrivena šokantna istina koja stoji iza najveće prijevare medicinske industrije“, da je mamografija „vođena profitom“, štetna za žene i ima „razorne posljedice“ te da se radi o „kriminalnom sustavu“. Potom se iznose četiri točke u kojima se objašnjava „najveća medicinska prevara“. U prvoj se kaže kako studije potvrđuju da je do 60 posto pozitivnih rezultata mamograma potpuno pogrešno zbog čega su „bezbrojne žene“ podvrgnute nepotrebnim tretmanima - kemoterapiji, mastektomiji i zračenju. Druga točka objašnjava kako je mamografija nasilni čin kojim se tkivo bombardira radioaktivnim zračenjem i kako „postupak koji tvrdi da otkriva rak zapravo može uzrokovati rak“. U trećoj točki tvrdi se da mamografija može potaknuti rast tumora i metastaze, a u četvrtoj da je studija 690.000 slučajeva „prekomjerne dijagnoze“ otkrila kako su mnoge žene bile savršeno zdrave prije mamografije. 

Status se poziva na članak na engleskom jeziku objavljen na portalu American Media Group (amg-news.com) 18. travnja ove godine (arhivirano ovdje). Već u naslovu stoji „BREAKING NEWS: Švicarska postaje PRVA zemlja koja je ZABRANILA mamografiju – Razotkriven GLOBALNI medicinski skandal!“, dok se u tekstu nalazi sve što je navedeno i u Facebook statusu, uključujući i četiri točke. No, sadrži i nekoliko dodatnih tvrdnji.

„Švicarska odluka o zabrani mamografije nije ništa manje od revolucionarnog čina prkosa korumpiranom medicinskom sustavu. Nakon godina istraživanja i sve većeg broja dokaza, švicarskoj vladi je dosta. Izjavili su ono što ostatak svijeta ne želi priznati: mamografija je opasna i neučinkovita prijevara. Ovo nije samo promjena zdravstvene politike – ovo je izravan izazov medicinskoj mafiji pohlepnoj za profitom koja desetljećima manipulira ženama. Švicarski hrabri potez postavlja globalni presedan, prisiljavajući druge nacije da se suoče s ružnom istinom o mamografiji“, piše u članku u kojem se tvrdi da je medicinska industrija izgradila carstvo oko mamografije, zarađujući milijarde dolara godišnje na iskorištavanju „ženskih strahova“.

Izričito se navodi da većina karcinoma dojke nije opasna po život i da čak ne zahtijeva ni liječenje te se sugerira „blaže alternative“ u vidu ručnih pregleda i naprednih tehnologija snimanja. Na kraju članka poziva se sve države da slijede Švicarsku i zabrane mamografiju te da educiraju žene o ovoj „istini koja je izašla na vidjelo“. 

Međutim, Švicarska nije zabranila mamografiju, dok je većina iznesenih tvrdnji ili potpuno netočna ili preuveličana i izvučena iz konteksta te pogrešno predstavljena kao dokazi štetnosti bez stvarne znanstvene potvrde. Riječ je o slučaju dezinformacija koje često djeluju uvjerljivo jer kombiniraju stvarne medicinske pojmove i izolirane rezultate studija s pretjeranim ili netočnim zaključcima, što čitateljima otežava razlikovanje znanstvenog konsenzusa od pogrešne interpretacije podataka.

Slične ili iste tvrdnje se već godinama ponavljaju na društvenim mrežama i rubnim portalima. Prvu pojavu dezinformacije o zabrani mamografije još je 2014. godine zabilježio američki fact-checking portal Snopes, a tvrdnje su se intenzivirale 2024. godine. Novinska agencija AFP u svibnju 2024. godine obratila se švicarskom Saveznom uredu za javno zdravstvo i Švicarskoj ligi za borbu protiv raka, te dobila odgovor da u toj zemlji nije zabranjena mamografija.

„Ove su glasine potpuno lažne. U Švicarskoj je mamografija trenutno glavna metoda za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi“, stoji u odgovoru Švicarske lige za borbu protiv raka.

Isto pitanje švicarskom Saveznom uredu za javno zdravstvo postavio je lani i EuroVerify, Euronewsov specijalizirani tim za činjeničnu provjeru te također dobio potvrdu da u Švicarskoj ne postoji zabrana mamografije. Iz tog su ureda objasnili da se mamografija u ovoj zemlji preporučuje ženama od 50. godine života nadalje. 

Do vijesti o zabrani mamografije u Švicarskoj najvjerojatnije je došlo nakon pogrešnog tumačenja informacije da je 2013. godine Švicarski liječnički odbor savjetovao zaustavljanje sistematskih mamografskih pregleda (detaljnije vidi ovdje). Inače, ovaj odbor uopće nije službeno državno tijelo da bi moglo zabraniti mamografiju, a u međuvremenu je 2022. godine i prestao s djelovanjem. Kako objašnjava AFP, radilo se o centru kompetencija za „procjenu zdravstvenih tehnologija“ te analizu omjera cijene i koristi medicinskih tretmana, čije preporuke nisu bile obvezujuće, već su zamišljene kao smjernice. Tu je preporuku nadležni Savezni ured za javno zdravstvo odbacio, a odmah po objavi te preporuke cijeli niz stručnjaka na području mamografije uputio je brojne kritike navodeći da su utemeljene na netočnim, nepotpunim ili pogrešno interpretiranim podacima (dio polemike vidi ovdje, ovdje, ovdje ili ovdje). 

Što se tiče točke 1 u Facebook statusu u kojoj se tvrdi kako studije potvrđuju da je do 60 posto pozitivnih rezultata mamograma potpuno pogrešno zbog čega su „bezbrojne žene“ podvrgnute nepotrebnim tretmanima – kemoterapiji, mastektomiji i zračenju, radi se o pogrešnom tumačenju stvarnog znanstvenog podatka. Naime, uistinu postoji određeni broj lažnih rezultata, no ti rezultati ne odnose se na ukupan broj obavljenih mamografskih pregleda. 

Jedna od studija na koju bi se mogla referirati tvrdnja s društvenih mreža provedena je između 1994. i 2006. godine nad 169.456 žena koje su obavile prvu mamografiju u dobi od 40 do 59 godina. Ta studija američkog Konzorcija za nadzor raka dojke (BCSC) koja je uglavnom uključivala filmsku, a ne digitalnu mamografiju procijenila je kumulativnu vjerojatnost da će žena dobiti barem jedan lažno pozitivan nalaz nakon što u deset godina svake godine obavi mamografiju na 61,3 posto, dok je u slučaju dvogodišnjeg probira ta procjena 41,6 posto. Ukratko, to ne znači da je više nego svaki drugi nalaz pogrešan. Po pojedinačnom mamografskom pregledu lažno pozitivni nalazi kreću se u rasponu od pet do 12 posto. Vrijedi primijetiti i da su gotovo sve europske zemlje u međuvremenu uspostavile digitalnu mamografiju kao metodu probira umjesto mamografije na zaslonu i filmu na kojem se temeljila rečena studija. 

No, liječnici nakon lažnog pozitivnog rezultata ne podvrgavaju automatski žene nepotrebnim tretmanima – kemoterapiji, mastektomiji i zračenju, kako se tvrdi. Većina tih slučajeva završi dodatnom dijagnostikom: snimanjem, ultrazvukom, ponovnom mamografijom s ciljanom snimkom ili čak MRI-om. Ukoliko se sumnja ne otkloni nakon dodatne dijagnostike provodi se biopsija, ali velika većina lažno pozitivnih nalaza probirne mamografije ne rezultira biopsijama. Dakle, ne pristupa se ni kemoterapiji, ni mastektomiji, ni zračenju samo na osnovu rezultata mamografa, nego tek onda kada ostalom raspoloživom dijagnostikom prisutstvo raka bude uistinu potvrđeno. 

Inače, u studiji BCSC-a na koju se vjerojatno referira objava na Facebooku, odnosno tekst na portalu American Media Group, uočeno je da je porast udjela raka u uznapredovalom stadiju s dvogodišnjim probirom mamografije, u usporedbi s godišnjim probirom, između 2,3 i 3,3 posto među populacijom žena s incidencijom raka dojke.

Predsjednik Europske referentne organizacije za osiguranje kvalitete usluga probira i dijagnostike raka dojke, Chris de Wolf, za novinsku agenciju Reuters objasnio je da se u Europi na svakih 1.000 mamografom pregledanih žena njih 30 do 50 poziva na daljnje preglede, a kod sedam njih se u konačnici otkrije rak.

Konkretno na primjeru Švicarske, prosječna stopa ponovnog pregleda za žene u dobi od 50 do 69 godina bila je 31 na 1.000 u razdoblju od 2019. do 2021. godine, što je tri posto svih žena koje su pregledane, dok je stopa lažno pozitivnih rezultata iznosila 26 na 1.000 žena, što je oko 2,6 posto svih pregledanih (vidi ovdje).

U razgovoru za AFP radiologinja Paula Gordon, klinička profesorica Odsjeka za radiologiju Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji, pojasnila je kako lažni pozitivni rezultati nisu isto što i krive dijagnoze. 

„Termin lažno pozitivno je obmanjujući. Koristi se u značenju 'lažne uzbune', što znači da je na mamografskom pregledu viđena abnormalnost koju bi trebalo dodatno pogledati. U Kanadi, u prosjeku, od 1.000 mamografskih pregleda, 70 žena će biti pozvano na dodatno snimanje. Neke će trebati samo jednu ili dvije dodatne slike, a neke će trebati ultrazvuk. Od tih 70, njih 11 će trebati biopsiju iglom uz lokalnu anesteziju. Od 11 biopsija iglom, četiri žene dobit će dijagnozu karcinoma dojke“, rekla je Gordon za AFP.

Spomenimo na ovom mjestu i da je rak dojke najčešće dijagnosticirani rak kod žena u svijetu.

U objavi čiju činjeničnu točnost analiziramo, u drugoj se točki navodi da se mamografijom tkivo bombardira radioaktivnim zračenjem i da „postupak koji tvrdi da otkriva rak zapravo može uzrokovati rak“.

Međutim, kako navodi AFP, žena koja prođe 13 mamografskih pregleda u sklopu organiziranog screeninga u dobi između 50 i 74 godina bila bi izložena ukupno četvrtini radijacije jedne rendgenske snimke abdomena, što je relativno česta dijagnostička procedura. Također, prema Francuskom nacionalnom institutu za rak, rizik smrti od karcinoma induciranog radijacijom je u rasponu između jedan i deset na 100.000 žena koje su bile na mamografiji svake dvije godine u periodu od deset godina.

S druge strane rizik od smrti uslijed izbjegavanja pregleda je znatno veći. Studija koja se bavila štetnim učincima ionizirajućeg zračenja, zaključila je da je karcinogeni rizik nizak u odnosu na potencijalne korisne učinke probira. Ipak, ističe se da bi osobe za koje se zna da su nositelji genetskih varijacija koje povećavaju rizik ili imaju nasljednu predispoziciju za rak dojke trebale izbjegavati ionizirajuće zračenje te bi pregled dojki trebale obavljati ultrazvukom ili magnetskom rezonancom.

„Rizik od raka dojke uzrokovanog zračenjem i smrti od raka dojke uzrokovane mamografskim pregledom je minimalan. Žene ne treba obeshrabrivati od odlaska na pregled zbog straha od smrti od raka dojke uzrokovane zračenjem“, zaključak je druge znanstvene studije koja je proučavala matematički rizik od raka dojke uzrokovanog zračenjem zbog dvogodišnjeg mamografskog pregleda kod žena u dobi od 50 do 69 godina. Radi se o teorijskoj procjeni, a ne dokazivanju kliničkog učinka u stvarnim uvjetima, kako bi ukupan doživotni rizik od raka dojke uzrokovanog zračenjem na 100.000 žena iznosio deset, dok bi za iste vrijednosti parametara broj smrtnih slučajeva od raka dojke uzrokovanog zračenjem bio jedan. Istovremeno, pretpostavljeni broj spašenih života je približno 350.

Programi mamografskog probira u Europi doveli su smanjenje smrtnosti od raka dojke za 25 do 30 posto kod žena između 50 i 74 godina, a rano otkrivanje raka i manje radikalno liječenje u namjenskim multidisciplinarnim centrima za rak dojke poboljšali su skrb za oboljele od raka dojke. 

Treća točka objave na Facebooku tvrdi da mamografija može potaknuti rast tumora i metastaze. 

„Izvor ove neistine je usputni komentar koji je dao dr. Tony Miller, jedan od glavnih istraživača kanadskog Nacionalnog istraživanja redovitog pregleda dojki, provedenog 1980-ih. Među nasumično kontroliranim ispitivanjima mamografije, to je jedino koje je pokazalo povećanje smrtnosti među ženama u 'mamografskoj skupini' u usporedbi s kontrolnom skupinom. Kada je to predstavljeno, neposredno prije prve objave 1992. godine, dr. Millera su zamolili da nagađa zašto bi to moglo biti tako. Rekao je 'možda kompresija mamograma istišće rak u krv'. Široko su ga citirali u laičkim medijima. Naknadno je povukao tu izjavu, a to je objavljeno u časopisu Nacionalnog instituta za rak, ali nikada nije povučeno u laičkim medijima“, objasnila je za AFP radiologinja Paula Gordon, klinička profesorica na Odsjeku za radiologiju Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji. 

Kako bi se ispitala ta povučena teza, 2013. godine provedena je studija koja nije pronašla dokaze da kompresija mamograma može „istisnuti“ tumorske stanice u krv te zaključila da je kompresija u mamografiji sigurna.

Za razliku od ranije spomenute studije teorijske procjene Američka fondacija za rak dojke ističe sigurnost mamografije, na osnovi stvarnih kliničkih podataka.

„Ni kompresija dojke potrebna za mamografiju ni količina zračenja koja se koristi u probirnoj mamografiji ne uzrokuje rak niti uzrokuje širenje raka“, navodi se na stranicama ove američke fondacije.

Na koncu, u četvrtoj točki objave na Facebooku govori se o studiji 690.000 slučajeva „prekomjerne dijagnoze“ koja navodno otkriva da su mnoge žene bile savršeno zdrave prije mamografije. 

Pojam „prekomjerne dijagnoze“ ne znači da su žene bile zdrave, već da su im probirnom mamografijom otkrivene lezije koje, iako patološki klasificirane kao rak, ne bi napredovale do klinički značajne bolesti niti bi utjecale na smrtnost. Kada se u Facebook statusu spominju slučajevi u studiji, najvjerojatnije se misli na američku studiju naslova „Je li mamografija učinkovita kod starijih žena?“ koju su R. Smith-Bindman, K. Kerlikowske, T. Gebretsadik i J. Newman objavili 2000. godine. Studija je provođena nad ženama od 66 do 79 godina te je utvrdila da je rak dojke imao veću vjerojatnost otkrivanja među ženama koje su podvrgnute probirnoj mamografiji. Ipak, i u toj studiji se navodi da je probirna mamografija učinkovita u smanjenju smrtnosti od raka dojke kod žena u dobi između 50 i 69 godina, no da bi preporuke javnog zdravstva trebale odvagnuti korist probira starijih žena u odnosu na troškove i potencijalnu štetu od probira i liječenja ranih lezija koje možda nemaju utjecaja na smrtnost.

„Naravno da mnoge žene razviju karcinom u nekom trenutku nakon što su bile na mamogramu. Upravo zato bi se i pregledi trebali raditi godišnje: da se uhvati bilo koji rak koji se razvije. Ali to nije zbog mamograma! Za žene prosječnog rizika (bez obiteljske anamneze itd.), jedna u osam će razviti rak dojke u nekom trenutku u svojem životu. Znamo da žene koje idu na preglede imaju 40-50 posto manje šanse umrijeti od raka dojke od žena koje ne idu“, pojasnila je radiologinja Paula Gordon. 

Prema Američkoj fondaciji za rak dojke, koristi ranog otkrivanja raka dojke mamografijom daleko nadmašuju sve potencijalne rizike. 

AFP navodi kako i samo istraživanje na koje se vjerojatno referira tvrdnja o „prekomjernim dijagnozama“, kada ga se pročita u cijelosti, podržava tezu koju iznosi Gordon, jer dok je nekoliko vrsta karcinoma češće otkriveno kod žena koje su išle na redovite preglede, u tim se slučajevima radilo o blažim i izlječivim oblicima raka, rizik od otkrivanja metastaziranog raka dojke bio je značajno smanjen među ženama koje su išle na redovite preglede, što je jasno navedeno kao glavni nalaz studije.

Iako točnost tvrdnji procjenjujemo neovisno o izvoru, važno je napomenuti kako sam portal American Media Group (amg-news.com) često iznosi dezinformacije, o čemu su pisali brojni specijalizirani portali za činjeničnu provjeru. Media Bias/Fact Check, nezavisna web-stranica koja ocjenjuje medije prema pristranosti (biasu) i točnosti izvještavanja, utvrdila je da je portal American Media Group osnovan 2017. godine sa sjedištem u Rumunjskoj. Portal su ocijenili kao pseudoznanstvenu stranicu, koja djeluje na razini teorija zavjere i nadriliječništva, dosljedno objavljujući neutemeljene ili lažne vijesti.

„Gotovo sve na ovoj web stranici je ili lažno ili obmanjujuće“, stoji u analizi Media Biasa.

Primjerice, fact-checking portal Lead Stories pisao je o lažnoj tvrdnji objavljenoj na AMG-u prema kojoj postoji lista na kojoj su Barack Obama, Michelle Obama i druge poznate osobe što navodno dokazuje da su one uhićene i pogubljene. Portal Snopes, pak, pisao je o tekstu AMG-a u kojem se tvrdilo da američka političarka Kamala Harris ima sovjetsku komunističku partijsku iskaznicu, što se također pokazalo kao krivotvorina.

I specijalizirani fact-checking tim Reutersa bavio se dezinformacijama AMG-a, primjerice kada je objavio izmišljenu vijest kako je osnivač Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Schwab priznao da su požari 2025. godine u Kaliforniji uzrokovani ljudskim djelovanjem. Ili, drugom prilikom, kada je AMG tvrdio da je američki Vrhovni sud proglasio COVID-19 cjepiva nesigurnima.

Iste informacije koje je o mamografiji objavio AMG, mogu se pronaći i na nekoliko portala na hrvatskom jeziku. Objavljen je na stranici zagrebačke udruge Magnicus koja se predstavlja kao „prvi interaktivni portal namijenjen alternativcima, praktičarima komplementarne medicine i transpersonalnih metoda, duhovnim centrima i udrugama, kao i svima korisnicima alternativnih usluga“. S drugim naslovom tekst je objavio i provjeri.net, rubni portal na kojem tekstovi nisu potpisani i koji nema impresum, a dezinformacije o mamografiji donosi pod egidom – „Stop medicinskoj prevari“.

O sličnim dezinformacijama vezanim uz pitanje mamografije pisale su 2023. godine i kolege s Faktografa koje su tada objavile i odgovori Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u kojem se zaključuje da mamografija primjenjuje male doze zračenja te da korist od mamografije nadmašuje moguću štetu od izloženosti zračenju.

Zaključno, sve tvrdnje koje se navode u Facebook statusu, ali i u rubnim medijima, netočne su. One uzimaju stvarne, ali ograničene medicinske pojmove vezane uz mamografiju i rak dojke te ih izvlače iz konteksta, preuveličavaju i pogrešno predstavljaju kao dokaze štetnosti ili prijevare bez stvarne znanstvene potvrde. Znanstveni konsenzus je da mamografija predstavlja jednu od najučinkovitijih metoda za rano otkrivanje raka dojke i da je korist od mamografije znatno veća od potencijalne štete u vidu izloženosti zračenju.