L
upa

Jesu li hrvatske plaće u šest godina rasle samo 23,5 posto kako tvrdi Nova TV u svom istraživanju?

Piše: Zdenko Duka
Politika i društvo
12.8.2025.
Foto: HINA/EPA/Neil Hall

U Dnevniku Nove TV, emitiranom u nedjelju 10. kolovoza, novinar Dino Goleš uspoređivao je cijene u nekim restoranima na jadranskoj obali, na otoku Hvaru, u Zadru, Dubrovniku, Rovinju i Splitu, u proteklih šest godina, s cijenama istih jela danas. Također je usporedio i prosječne hrvatske plaće za 2019. i 2025. godinu, pri čemu je iznio sasvim pogrešan podatak koji u potpunosti mijenja zaključak iznesen u Dnevniku Nove TV (arhivirano ovdje; cijeli dnevnik trenutno je dostupan na ovoj poveznici).

„Nisam restorane koje su poskupjeli tražio povećalom, već sam na popularnim stranicama za preporuku restorana pronašao one koji imaju objavljene jelovnike. A potom, kako internet sve pamti, pronašao sam i menije iz prijašnjih godina“, objasnio je u najavi svog istraživanja.

Goleš je potom primijetio da su se od uvođenja eura cijene znatno mijenjale: „Prvo ljeto koje smo plaćali eurima bilo je ono 2023. godine. Na otoku Hvaru omlet za doručak prodavao se tada za 11 eura, a sada za 13. Poskupljenje od dva eura ne čini se puno, ali to je porast od 18 posto. I hamburger je u istom razdoblju na Hvaru u istom restoranu poskupio za dva eura ili u njegovu slučaju - 15 posto. Godinu dana ranije još smo imali kune. Dagnje na buzaru u Zadru bile su 88 kuna ili 11 eura i 60 centi. Isti restoran, isto jelo, ove godine je 14,5 eura ili 25 posto skuplje. Gril tuna i povrće za prilog poskupjelo je i više od pet eura! A pršut i paški sir za predjelo s 98 kuna skočili su na 15 eura ili oko 15 posto“.

Nadalje, u prilogu se navode i neke druge ranije i sadašnje restoranske cijene koje su doživjele puno veće promjene od ovih prethodno spomenutih. Na primjer, u Rovinju je novinar pronašao da su se u pandemijskoj 2020. godini u jednom restoranu burgeri od tune i pržene lignje prodavali za tek nešto manje od deset eura, dok im je sadašnja cijena oko 15 eura, što je, navodi se, porast od oko 50 posto. U slučaju cijene ramsteka, crnog rižota ili salate od hobotnice u jednom splitskom restoranu, napominje se, taj porast iznosi gotovo 75 posto.

U istraživanju Nove TV se komentira da su restorani prazni, a „krivac se uglavnom traži u visokim cijenama, dok ih ugostitelji pravdaju velikim ulaznim troškovima“, odnosno „skupim namirnicama i radnom snagom“. Međutim, novinar Goleš na kraju ovog televizijskog priloga pogrešno poentira jer je naveo netočan podatak o prosječnoj plaći u Hrvatskoj 2019. godine te potom iz tog netočnog podatka zaključio da su plaće u proteklih šest godina porasle (samo) 23,5 posto.

„Prosječna plaća 2019. godine bila je nešto manja od 9.000 kuna (8.942 kuna) ili 1.186 eura. Pritom i danas mnogi takvu plaću nemaju. Sada je ta prosječna plaća 1.451 euro. To je u šest godina porast od 23 i pol posto. Dakle, plaće su rasle upola manje od cijena polovice svih navedenih jela“, zaključio je novinar Nove TV napominjući kako „ne treba generalizirati“, ali da je to jedan od razloga „koji pokazuje zašto su restorani često prazniji nego prije“.

A evo gdje je ta pogreška. Naime, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj 2019. godine iznosila je 6.457 kuna, odnosno (samo) 857 eura, dok je bruto plaća zaposlenih u Hrvatskoj iste godine bila 8.766 kuna, odnosno 1.164 eura. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj isplaćena za svibanj 2025. godine iznosila je 1.451 euro, a bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske 2.019 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2025. bila je u djelatnosti zračni prijevoz, u iznosu od 3.314 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 1.205 eura. Medijalna neto plaća za svibanj 2025. godine iznosila je 1.236 eura.

Dakle, prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u posljednjih šest godina, od 2019. do danas, porasla 69,3 posto, a ne samo 23,5 posto kako je navedeno u istraživanju Nove TV, što u potpunosti mijenja zaključak koji su gledatelji mogli čuti u nedjeljnom Dnevniku, jer plaće nisu rasle "upola manje od cijena polovice svih navedenih jela".

Verificirani član EFCSN-a (Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti)


Verified EFCSN member (European Fact-Checking Standards Network)

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.