Viralna objava pogrešno opisuje prosvjed u Beogradu kao kršćanski ustanak

U viralnoj objavi na društvenoj mreži X, koja je prikupila 1,3 milijuna pregleda, dijeli se video koji prikazuje veliku masu ljudi na prosvjedu tijekom noći, osvijetljenu svjetlima mobitela (dostupno ovdje, arhivirano ovdje). Sniman je s visine, a vidljive su i srpske zastave. Videu je dodan tekst na engleskom: „Prosvjed u Beogradu“, potom „1 370 000 ljudi“ te „svijet mora ovo vidjeti“.

Osim toga objava sadrži i sljedeći tekst, u prijevodu s engleskog: „Više od 1 MILIJUNA kršćana preplavilo je ulice Srbije, hrabro proglašavajući državu KRŠĆANSKOM ZEMLJOM. Ovi antivladini prosvjednici poručuju: kršćanstvo će pobijediti. U toku je potpuni duhovni ustanak.“ 

Objavu je 10. prosinca podijelio korisnik X-a The British Patriot, kojemu u opisu profila stoji „Branimo zapadne vrijednosti, ujedinjeni u zajedničkom identitetu i baštini, gradimo svjetliju budućnost. Krist je Kralj.“

Isti video tri dana kasnije podijelila je i Instagram stranica američkog kršćanskog pokreta Hold the Line, uz tekst „Više od 1,3 MILIJUNA kršćana preplavilo je ulice Srbije, suprotstavljajući se vladi i proglašavajući naciju kršćanskom zemljom“ (dostupno ovdje, arhivirano ovdje).

Pronašli smo cijeli niz sličnih objava na raznim društvenim mrežama (primjerice ovdje, ovdje, ovdje i ovdje). U objavama se ne preciziraju datumi kada je video snimljen, ostavljajući dojam da je riječ o nedavnoj, aktualnoj snimci. 

Pretragom preko alata Google Lens otkrili smo da izvorni video nije snimljen tijekom prosinca, nego za vrijeme velikog prosvjeda 15. ožujka 2025. godine u Beogradu. Tako, primjerice, možemo vidjeti identičan video u ovoj objavi (dostupno ovdje, arhivirano ovdje) na društvenoj mreži X, datiranoj upravo 15. ožujka, uz tekst „Zamisli doživiš ovo i ne daješ ostavku“. Istoga dana video je podijeljen i na društvenoj mreži Instagram, uz jasan tekst objave: “BEOGRAD 15.03.2025”. 

Tog dana je, naime, u glavnom gradu Srbije održan antivladin prosvjed na kojemu su se okupile stotine tisuća ljudi. Arhiv javnih skupova, procijenio je da je na prosvjedu prisustvovalo između 275.000 i 325.000 ljudi, ostavljajući mogućnost da je taj broj bio i nešto veći, što ga je prema nekim procjenama učinilo najvećim prosvjedom u povijesti Srbije. No, u svakom slučaju brojka od 1.370.000 prosvjednika koja se spominje u recentnim objavama znatno je preuveličana.

Prosvjed 15. ožujka bio je svojevrstan vrhunac vala antivladinih prosvjeda potaknutih urušavanjem nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu, 1. studenoga 2024. godine, prilikom čega je smrtno stradalo 16 osoba (vidi ovdje i ovdje). Ova katastrofa je u javnosti uvelike pripisana korumpiranosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke te su ubrzo izbili prosvjedi, predvođeni studentima, koji su se do ožujka 2025. godine proširili na 400 gradova i mjesta diljem Srbije, a nisu prestali do danas. 

Prosvjedni pokret nije religiozne prirode. Riječ je o decentraliziranoj studentskoj inicijativi koja nema vođu i usmjerena je prvenstveno protiv autoritarnosti, korupcije, nemara i arogancije vlasti, te zahtjeva demokratske reforme, transparentnost i odgovornost (vidi ovdje, ovdje ili ovdje).

Studentski zahtjevi uključuju, između ostaloga, objavu cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničkog kolodvora u Novom Sadu, pokretanje krivičnih postupaka protiv onih za koje postoji osnovana sumnja da su tijekom prosvjeda fizički napadali studente i profesore, odbacivanje krivičnih prijava protiv uhapšenih i privedenih studenata na prosvjedima …

Dominantne poruke sa samog prosvjeda 15. ožujka nisu imale nikakve veze s kršćanstvom. Studenti i studentice su se tijekom glavnog programa prosvjeda u svojim govorima osvrnuli na slobodne medije, korupciju te istaknuli kako brane „svoja Ustavom zagarantovana prava“ i da „više neće dopustiti da ih gaze“ te da neće „dozvoliti premeštaje, ucene, pritiske, kao što ih sada trpe radnici koji podržavaju studente“. Ni u jednom trenutku studenti nisu proglasili Srbiju „kršćanskom zemljom“ niti su poručili da će „kršćanstvo pobijediti“.

Hrvatski novinar i pisac Boris Dežulović u članku koji kritički pristupa studentskim prosvjedima spominje kako su se „na veličanstvenom martovskom protestu na beogradskoj Slaviji pojavili i studenti sa šubarama, kokardama i velikim pravoslavnim krstovima, a uz zastave Svetog Save i bratske Ruske Federacije primećene su i neobične crvene zastave sa 'loknastim Isusom', brzo prepoznate kao zastave Pravoslavne vojske Hrista Spasitelja, ratne zastave plaćeničke ruske paravojske Wagner“. Ovo potonje uočili su i drugi komentatori. Cijeli niz fotografija „ruske zastave sa Kristom“ na raznim prosvjedima i akcijama zabilježen je i na društvenoj mreži Reddit (dostupno ovdje, arhivirano ovdje). Na ovoj fotografiji možemo vidjeti i mladića koji tijekom prosvjeda 15. ožujka drži veliki križ. 

Ovdje treba naglasiti da je nerealno očekivati da na ovako masovnom prosvjedu, u zemlji u kojoj je 86,6 posto stanovništva deklarativno kršćansko, neće biti nikakvih kršćanskih obilježja. Međutim, ona nikako nisu prevladavala niti predstavljala dominantnu ikonografiju prosvjeda. Pojedinačna prisutnost religijskih simbola na masovnom skupu ne predstavlja dokaz da je prosvjed religijskog karaktera. Pregledom velikog broja fotografija s prosvjeda, možemo reći da je religijska ikonografija predstavljala izolirane slučajeve, a ne dominantnu poruku. Na prosvjedu 15. ožujka, kao i na ostalima, uvelike su dominirale zastave Srbije. Časopis Vreme navodi, štoviše, kako su se „studenti u blokadi više puta putem svojih zvaničnih kanala komunikacije ogradili od zastava i ekstremista na protestima“. 

Zaključno, recentne viralne objave na društvenim mrežama pogrešno predstavljaju beogradski prosvjed od 15. ožujka, najprije već i samim time što ne naznačuju datum kada je video s prosvjeda snimljen, time ostavljajući pogrešan dojam da je riječ o nedavnoj snimci. Također, brojka od 1.370.000 prosvjednika uvelike je preuveličana, dok su navodi o „više od 1 milijuna kršćana” koji su naciju proglasili „kršćanskom zemljom“ i poručili da će „kršćanstvo pobijediti“ potpuno neutemeljeni. Riječ je o dezinformacijama koje netočno predstavljaju studentski pokret, koji nije utemeljen na religijskim zahtjevima već je usmjeren na konkretne zahtjeve temeljene na transparentnosti, odgovornosti, vladavini prava i borbi protiv korupcije, a to su bile i dominantne poruke s prosvjeda 15. ožujka.