Kako se izračunava cijena uskrsne košarice i zašto to zbunjuje neke građane?

Ususret ovogodišnjem Uskrsu, brojni su mediji prenijeli izračune Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) o poskupljenju uskrsnih košarica (vidi ovdje, ovdje ili ovdje). Naime, Nezavisni hrvatski sindikati tradicionalno objavljuju tri kategorije košarice na temelju cijena namirnica u trgovinama i na tržnicama: bogatiju, srednju i skromnu. Bogatija košarica ove godine, prema njihovim izračunima, iznosi 486,05 eura i skuplja je za 11,70 posto u odnosu na prošlu godinu, srednja iznosi 282,11 eura i stoji za deset posto više nego lani, a skromna je 129,01 eura, što predstavlja poskupljenje od 5,09 posto.

Na društvenim mrežama razvila se rasprava o ovim iznosima, koja se kretala od potvrđivanja do minimiziranja problema visokih cijena namirnica za blagdanski stol. Primjerice, neki od komentara na ovu temu ispod objave 24sata na društvenoj mreži Facebook govore o preuveličavanju iznosa košarica, koje su u stvarnosti, navodno, mnogo jeftinije. 

„Evo moja je 57 €, za dvoje, nema čega nema“; „A to za neki obiteljski ručak od 20 ljudi daj novinari pretjerujete“; „50€ je sasvim dovoljno za jedan uskršnji doručak i ručak četveročlane obitelji, ne znam kaj ljudi kupuju za 129-435€, misle da dućani nece radit cijeli tjedan nakon uskrsa?“; „Petsto eura za uskršnju košaricu jedne prosječne obitelji? Kaj jede ta obitelj?“, neki su od komentara.

Jedan korisnik društvene mreže X izradio je i vlastiti izračun, koji je, tvrdi, znatno niži od onoga kojega su objavili Nezavisni hrvatski sindikati: „Gledam reprizu vijesti i kažu ‘srednja’ uskršnja košarica 300€,… i računam ja, vezica rotkvice 0.50, mladi luk 0.50, kila odojka 5.50, janjetina 11, 10 jaja 1.60, šunkica od 9-15 po kili, Škrlet 5€ po litri, tu su valjda i rate za mobitele uračunate…”

Kako bismo razjasnili na koji način se određuje cijena uskrsnih košarica i što sve ulazi u njih, obratili smo se Nezavisnim hrvatskim sindikatima koji su i napravili izračune košarica. Također smo konzultirali i ovogodišnje priopćenje ove sindikalne središnjice prema kojem se uskrsna košarica odnosi na „sadržaj blagdanskog stola“ od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka. Temelji se na receptima i tradicionalnim jelima koja se pripremaju za blagdane. Pri izračunu cijene košarice, kako kažu, vodi računa o „potrebi građana da imaju primjeren blagdanski stol, u skladu s tradicijom“, a istovremeno i jasno dijeli košaricu na tri kategorije koje odražavaju razlike u platežnoj moći i mogućnostima: bogatiju, srednju i skromnu. 

Izabela-Delfa Mišić, gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, za Lupu objašnjava kako bogatija košarica predstavlja „blagdanski stol u punom duhu tradicije“. U njoj su kvalitetnije namirnice koje građani tradicionalno kupuju, često iz domaće proizvodnje i od hrvatskih proizvođača. U srednjoj košarici rade se određeni ustupci – koriste se zamjenski proizvodi. Primjerice, pojašnjava, biraju se jeftiniji dijelovi mesa u odnosu na bogatiju košaricu. U bogatijoj košarici za juhu se koristi kvalitetnija junetina, iz domaće proizvodnje, dok se u srednjoj biraju zamjenski i povoljniji dijelovi mesa. Na koncu, u skromnoj košarici ti su ustupci još izraženiji – i u kvaliteti i u sastavu proizvoda. Što se tiče ribe, navodi Mišić, u skromnoj košarici to je uglavnom smrznuta riba poput srdela, papalina ili plave ribe, u cjenovnom rangu od otprilike tri do pet eura, dok su u bogatijoj skuplje vrste ribe poput orade, brancina ili bakalara, a u srednjoj košarici uvrštena je riba srednjeg cjenovnog ranga, poput oslića.

U bogatijoj košarici uključena je i raznovrsna ponuda pića – sokovi, vino, grickalice i slatkiši. U srednjoj su ti proizvodi zamijenjeni jeftinijim varijantama. Primjerice, u bogatijoj košarici uvrštena je kvalitetnija čokolada, dok je u srednjoj neka povoljnija alternativa. Skromna košarica, kako se navodi u priopćenju NHS-a, niti ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i razna pića. Mišić za primjer uzima štrudlu, koja se nalazi u svim košaricama, međutim, sastojci se razlikuju. U skromnoj košarici često se koristi rogač jer je jeftiniji od oraha ili maka.

Mišić naglašava da je ključno razumjeti kako u analizi NHS-a nisu uzete u obzir zalihe proizvoda koje kućanstva već imaju kod kuće. Radi se o procjeni koliko bi netko potrošio kako bi ostao u duhu tradicije, ali kada bi išao kupovati sve namirnice ispočetka. Drugim riječima, pri izračunu NHS ne računa da neke od potrebnih namirnica već imate u kući. Cilj je, dakle, dobiti procjenu koliko bi novca bilo potrebno kada bi se išlo u potpunu kupnju „od nule“. Upravo je ovaj aspekt procjene cijene, prema Mišić, ključno pojasniti onima koji se čude navodno „previsokim“ cijenama uskrsnih košarica. 

„Teško je ekonomski projicirati koliko netko ima zaliha proizvoda kod kuće. Zato se ide s pretpostavkom da nema ničega kod kuće i da se kupuje sve: ulje, brašno i ostalo“, objašnjava gospodarska savjetnica NHS-a. 

Mišić razjašnjava i jednu drugu čestu zabludu: mnogi misle da uskrsna košarica obuhvaća samo jedan obrok, primjerice, uskrsni ručak, dok košarica zapravo uključuje više obroka kroz više dana – od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka – podrazumijevajući doručak, ručak i večeru. Ona se računa za prosječnu tročlanu obitelj – roditelje i jedno dijete. Pri tom, sastav košarice ostaje isti iz godine u godinu. Kako obrazlaže Mišić, radi se o proizvodima koje potrošači tradicionalno kupuju i koji su dio njihove potrošačke kulture. Kako bi se mogao realno pratiti rast cijena kroz vrijeme, ne uključuju se novi proizvodi. 

Što se tiče akcija i popusta, iako su ove godine neki popusti bili veliki, njihov utjecaj na konačnu cijenu košarice, prema Mišić, nije bio značajan. Tijekom izrade košarice, NHS su primijetili velik broj proizvoda na akciji, ali i to da su neke „akcijske“ cijene zapravo više od prošlogodišnjih redovnih cijena. Kako navodi NHS, iako je bilo mnogo akcija, one nisu rezultirale stvarnim uštedama. 

Dakle, takva košarica kakvu je u obzir uzeo NHS ne može se "složiti" za 50 eura kako se sugerira na društvenim mrežama. 

Cijenu znatno manje košarice, s manjim brojem proizvoda, izradio je prošli tjedan i Večernji list. Rezultati ovog dnevnog lista, kada govorimo o poskupljenju, otprilike se podudaraju s izračunom NHS-a. Naime, Večernjakova košarica poskupjela je za 10,87 posto u odnosu na 2025. godinu (srednja košarica NHS-a za točno deset posto) te 35,2 posto u odnosu na 2024. godinu. Ovaj dnevni list donosi i komentar Hrvoja Stojića, glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, koji kaže kako je Hrvatska značajno izložena globalnim poremećajima i šokovima cijena hrane zbog stagnacije domaće poljoprivredne proizvodnje i visoke ovisnosti o uvozu hrane i proizvodnih inputa. 

„Naša poljoprivredna proizvodnja zadnjih godina stagnira, a potrošnja se sve više oslanja na uvoz pa eksterni poremećaji brzo postaju domaći problem. Zato prehrambena sigurnost mora biti na istoj razini prioriteta kao i energetska sigurnost“, rekao je Stojić za Večernji list.

S obzirom na kontinuirani rast cijena hrane, postavlja se pitanje hoće li čak i skromna košarica postati nedostižna dijelu građana. Mišić nam odgovara kako ona već uključuje značajne ustupke. U njoj su pretežno proizvodi s liste proizvoda ograničenih cijenama i trgovačke robne marke, odnosno proizvodi niže cijene, te ona zato i bilježi najmanji rast. Ipak, za dio građana – posebice ranjive skupine poput umirovljenika i onih s minimalnim plaćama – čak i takva košarica već sada može biti teško dostupna. Ako cijene nastave rasti, procjenjuje Lupina sugovornica, postoji realna mogućnost da za ranjivu skupinu kućanstava ona postane nedostižna.

„Kada pogledamo strukturu izdataka potrošnje prosječnog kućanstva, vidimo da udio troška hrane u strukturi izdataka iznosi 27 posto, što nam govori da kućanstva najviše troše na hranu, dok je za kućanstva s nižim primanjima taj udio čak i preko 50 posto. Iako od kraja 2025. godine cijene hrane rastu nešto sporije od inflacije, to ne znači da su cijene pale – one su i dalje na visokoj razini. Čak i mali rast od jedan do dva posto značajno pogađa najranjivije skupine“, ističe Mišić. Napominje i da je prilikom izrade i analize blagdanske potrošačke košarice za Uskrs zabilježen rast cijena svježeg mesa, svježe ribe, jaja te pekarsko-slastičarskih proizvoda. S druge strane, kaže, neki sastojci za pripremu kolača čak su i pojeftinili, ali su gotovi kolači u trgovinama značajno poskupjeli, u nekim slučajevima i do 100 posto.

Mišić nam je ponudila i svoje viđenje šireg ekonomskog konteksta razloga rasta cijena hrane. Riječ je, kako kaže, o kombinaciji vanjskih i unutarnjih faktora. To su poremećaji u opskrbnim lancima, klimatske promjene i geopolitičke nestabilnosti, koje utječu na dostupnost i cijene sirovina. U Hrvatskoj dodatni problem, smatra, predstavljaju strukturne slabosti gospodarstva – nedovoljno razvijena poljoprivreda i velika ovisnost o uvozu hrane. To, zaključuje Mišić, ostavlja prostor trgovcima za „anticipativne ili oportunističke oblike formiranja cijena“, odnosno formiranje na temelju očekivanja i prilika.

Zaključno, cijene uskrsne košarice često su predmet nesporazuma, uz komentare o preuveličanim troškovima. Važno je razumjeti metodologiju izračuna. Naime, Nezavisni hrvatski sindikati polaze od pretpostavke da se sve kupuje iznova ili „od nule“, bez uračunatih kućnih zaliha. Iznos se odnosi na tročlanu obitelj i obuhvaća više dana i više obroka: doručak, ručak i večeru tijekom četiri dana blagdana. Sve ovo pojašnjava zašto ukupni iznos može djelovati viši od očekivanog.