Fotografija ustaške likvidacije manipulativno se koristi kao prikaz partizanskih zločina

Anonimni korisnički račun na društvenoj mreži X izazvao je brojne reakcije nakon što je u objavi o stradalima na „Križnom putu“ postavio fotografiju ustaških likvidacija u Jasenovcu. Post na engleskom jeziku tematizira zločine na području Jugoslavije krajem Drugog svjetskog rata, odnosno u neposrednom poraću, a vidjelo ga je preko 45.000 korisnika (arhivirano ovdje).

„Više od 50,000 ubijenih u masovnim strijeljanjima. Civili, žene, i djeca nisu pošteđeni. Prisilni marševi smrti preko Jugoslavije, poznati kao 'Križni put'. Titova poruka bila je jasna: Nema milost za one koji mu se protive”, stoji u objavi ovog korisnika kojeg prati više od 220.000 korisnika.

Objava je ilustrirana fotografijom na kojoj se vidi više muškaraca s kapama na glavi što sugerira kako se radi o vojnicima. Okupljeni su oko duboke jame, a dvojica u prvom planu bacaju čovjeka vezanih ruku u jamu. 

Obrnutom pretragom slike otkrivamo kako se ona nalazi u Enciklopediji Holokausta pri Memorijalu Holokausta Sjedinjenih Američkih Država. Riječ je o fotografiji naslovljenoj „Ustaški stražari guraju zatvorenika u jamu”, dok Memorijal daje i opis u kojem stoji sljedeće: „Ustaše (hrvatski fašisti) tjeraju zatvorenika u jamu kako bi ga ubili. Koncentracijski logor Jasenovac. Jugoslavija, vjerojatno 1942. godine”. 

Memorijal Holokausta navodi i izvor fotografije, odnosno da je ustupljena od Židovskog povijesnog muzeja u Beogradu.

U pregledu fotografije nailazimo na još jedan opis koji kaže kako slika prikazuje „Ustaško smaknuće zatvorenika u blizini koncentracijskog logora Jasenovac” datirajući događaj između 1942. i 1943. godine. U opisu stoji i kako su u logoru Jasenovac od 1941. do 1945. godine „prema trenutnim procjenama Ustaše ubile između 56.000 i 97.000 ljudi”. 

Inače, broj žrtava stradalih na „Križnom putu“ i Bleiburgu 1945. godine do danas je predmet rasprave među povjesničarima. Jedan od značajnijih radova na ovu temu, „Manipulacije žrtvama drugoga svjetskog rata 1941.-1945.“ iz 1992. godine demografa Vladimira Žerjavića, tada umirovljenog savjetnika Ujedinjenih naroda, navodi kako je živote izgubilo između 45.000 i 55.000 Hrvata i Muslimana, oko 8.000 slovenskih belogardista te oko 1.500 do 2.000 četnika Srba i Crnogoraca. U drugom radu na istu temu, „Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću“ iz 1995. godine, Žerjavić precizira kako je među žrtvama bilo 45.000 Hrvata i 4.000 Muslimana. 

Povjesničar Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest, koji se također intenzivno bavio pitanjem žrtava Bleiburga i Križnog puta, navodi kako bi ukupni gubici mogli iznositi između 50.000 i 70.000 te „da su to uglavnom bili pripadnici pobijeđenih postrojbi NDH“. U svom radu „Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i u poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistička vlast; Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi); Case study: Bleiburg i folksdojčer“ iz 2010. godine Geiger spominje i pokušaje Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava RH da izradi poimenični popis žrtava, no Komisija je 2002. godine ukinuta, ostavivši nedovršen popis na kojem se nalazi 13.300 osoba. 

Ukupni broj žrtava, prema povjesničaru Ivi Goldsteinu, iznosi između 60.000 i 70.000.

„Proizlazi da je ubijeno 40.000-50.000 pripadnika Oružanih snaga NDH. To je stravično velik broj, pogotovo ako uzmemo u obzir da se sve zbivalo u razdoblju od oko dva mjeseca, ali ipak razbija nevjerojatni mit o višestruko većem broju ubijenih endehazijskih vojnika. Tim procjenama valja dodati i utvrđene brojke od preko 20.000 ubijenih slovenskih domobrana kolaboracionista, četnika i ljotićevaca, pa ukupni broj žrtava partizanskih zločina vjerojatno iznosi između 60.000 i 70.000“, tvrdi Goldstein. 

Zaključno, objava anonimnog korisnika na društvenoj mreži X navodi broj žrtava Bleiburga i Križnog puta koji ne odstupa previše od procjena povjesničara koji su se bavili tom temom, međutim kao ilustraciju ne koristi fotografiju vezanu uz te događaja, nego manipulira postavljajući fotografiju ustaških likvidacija u Jasenovcu.